Kako bismo dobili stručan uvid u stvarno stanje na terenu, razgovarali smo sa Sašom Perkom, magistrom inženjerom građevinarstva. U detaljnoj analizi, Perko otkriva ključne točke ranjivosti domaćih objekata, od propusta u fazi projektiranja i izvođenja radova, preko kroničnog nedostatka održavanja, pa sve do konkretnih koraka i modela sufinanciranja kojima se postojeća arhitektura može prilagoditi vremenu koje dolazi. Njegova upozorenja i savjeti jasno ukazuju na to da se pristup upravljanju nekretninama u Hrvatskoj mora korjenito promijeniti.

Zastarjele norme i opasnost od starijeg građevinskog fonda

Građevinska praksa u Hrvatskoj suočava se s ozbiljnim nasljeđem prošlosti. Velik dio stambenih i javnih objekata građen je u vremenima kada su klimatski pokazatelji bili znatno drugačiji nego danas, zbog čega suvremene vremenske nepogode redovito razotkrivaju tehničke nedostatke na starijim zgradama, ponajviše na krovovima i fasadnim sustavima.

“Postojeći građevinski fond projektiran je prema normama koje su odražavale klimu prošlog stoljeća, pa nas današnje vrijeme redovito ‘iznenađuje’ pojavama koje statistički više nisu iznimka”, objašnjava magistar inženjer građevinarstva Saša Perko. “Stariji i neodržavani fond naročito je opasan za vrijeme kratkih ali intenzivnih olujnih nevremena kojima svjedočimo zadnjih par ljeta — zbog loših tehničkih detalja, ponajviše krovova i fasada, letjeli su crijepovi i kompletne konstrukcije lakih limenih pokrova, pa su se čak otkidale i fasade, što smo vidjeli u Zagrebu prije koji mjesec.”

Problem betonizacije i poplavljenih podzemnih etaža

Nisu, međutim, ugroženi samo krovovi. Prilikom svakog jačeg pljuska svjedočimo dramatičnim prizorima u kojima podzemne garaže, podrumi i ulazi u zgrade u kratkom roku budu poplavljeni. Problem leži u činjenici da su ove etaže najniže točke svakog objekta, pa se sva suvišna voda prirodno slijeva prema njima kada javni odvodni sustavi dosegnu svoj maksimum. Glavni krivac za to je nekontrolirani urbani razvoj i gubitak prirodnih površina.

“Velik dio problema posljedica je prekomjerne betonizacije gradova: što više izbetoniramo, to manje tla ostaje da upije vodu, pa sve odlazi u odvodnju”, upozorava Perko. “Rješenje nije graditi megalomanske oborinske sustave, nego racionalnije planirati prostor — zato kvalitetni prostorni planovi propisuju određeni postotak prirodnog terena na parceli, ne samo zbog zelenila, već i da se dio vode procijedi kroz tlo umjesto u kanalizaciju. Sličnu logiku nude i moderni zeleni krovovi s drenažno-retencijskim slojem koji privremeno zadrži višak vode i polako je otpušta, raspršujući vršni udar oborina kroz vrijeme.”

Fizika vjetra: Zašto stradavaju i relativno novi objekti?

Javnost često ostane iznenađena kada u vijestima vidi oguljene fasade i uništena krovišta na zgradama novije gradnje. Građevinska struka objašnjava kako vjetar najjače djeluje na rubnim dijelovima krovova te na uglovima fasada. Na tim mjestima dolazi do stvaranja jakog podtlaka koji građevinske elemente doslovno “siše” prema van i prema gore. Ako se u tim zonama napravi i najmanja pogreška u izvedbi, šteta je neizbježna.

“Problem je podjednako u projektiranju i u radovima. Ovo se događa jer se u projektima često nedovoljno dobro, ili se uopće ne definiraju detalji, spojevi i načini pričvršćivanja nekonstruktivnih elemenata — krovnog pokrova, limarije, fasada”, ističe naš sugovornik. “Ovi se detalji u praksi prečesto prepuštaju majstorima na terenu, koji onda bez razrađenog rješenja i bez nadzora izvode loše spojeve. Vjetar najjače djeluje na rubovima krovova i uglovima fasada, gdje stvara podtlak koji elemente doslovno ‘siše’ prema gore i van. Ako pokrov nije adekvatno sidren ili je kod lijepljenja ETICS fasade bilo nepravilnog tiplanja, vjetar pronađe slabu točku, zavuče se ispod i otkine cijelu plohu fasade.”

Najčešće greške u gradnji: Od limenih krovova do solarnih panela

Analize šteta nakon velikih nevremena redovito pokazuju da destruktivni procesi gotovo uvijek započinju na sitnim, lokaliziranim mjestima. Kada vjetar uspije probiti i podići jedan manji dio krovne plohe, stvara se efekt poluge koji lančanom reakcijom uništava ostatak konstrukcije. Posebno su ugroženi moderni energetski sustavi i laki materijali ako nisu izvedeni s maksimalnom pažnjom.

“Iz našeg iskustva, najčešće smo viđali probleme upravo s krovištima. Tipično sve krene od jednog malog segmenta krovne plohe — u kutevima na strani odakle udara vjetar”, navodi Perko. “Ako taj dio nije dovoljno sidren, otkidanje krovne plohe počne baš tamo i onda povuče za sobom ostatak krovišta. Naročito su osjetljive lake konstrukcije, ispod kojih vjetar lako zalazi i stvara veliki podtlak, pa doslovno odlete. Prošle godine smo nažalost vidjeli kako mnogi limeni krovovi zgrada u potpunosti odlete — ne samo jedna ploča, nego cijelo krovište. Slična je situacija i sa solarnim panelima, kako onima na zemlji, tako i na krovovima zgrada, gdje vjetar pronađe rub, zavuče se ispod, stvori veliki podtlak i otkine ih.”

Zgrada je kao automobil: Tri faktora ranjivosti i zamka neodržavanja

Ukupna ranjivost stambenog fonda u Hrvatskoj rezultat je međudjelovanja triju ključnih čimbenika: arhitektonskog projektiranja, kvalitete samog izvođenja radova te redovitog održavanja. Dok se o prva dva faktora često raspravlja, održavanje se u praksi sustavno zanemaruje. Suvlasnici zgrada nerijetko imaju reaktivni pristup, što znači da se problemima bave tek kada se dogodi prokišnjavanje ili kada dijelovi objekta počnu padati na ulicu. Time se zanemaruju ključni detalji koji prvi stradavaju, poput začepljenih slivnika, oštećene limarije ili mikropukotina na fasadi kroz koje prodire vlaga i uništava vezivne slojeve.

“Rekao bih da se odgovornost može svesti na tri faktora: arhitekturu, izvođenje i neodržavanje. Prva dva smo već dotaknuli, no neodržavanje se naročito vidi u starijem fondu zgrada, gdje suvlasnici ne shvaćaju dovoljno ozbiljno svoju obvezu održavanja i provođenja redovitih godišnjih pregleda”, upozorava ovaj stručnjak. “Zgrada je kao automobil — mora proći ‘tehnički pregled’ barem jednom godišnje, da se utvrdi što je najkritičnije i što se mora popraviti. Umjesto toga vidimo reaktivni pristup: čeka se da nešto procuri ili padne, pa se tek onda reagira. Pritom se zanemaruju elementi koji prvi stradaju u nevremenu — začepljeni žlijebovi i slivnici, limarija i pričvršćenja pokrova, te sitne pukotine na fasadi kroz koje voda uđe i iznutra razgrađuje sloj ljepila. A činjenica je da uloženo u redovite preglede i sitne popravke višestruko vraća kroz izbjegnute troškove — sanacija krovišta ili fasade nakon nevremena uvijek je puno skuplja od održavanja koje bi tu štetu spriječilo.”

Preventivni koraci: Kako preduhitriti katastrofalne štete?

Da bi se spriječili višemilijunski troškovi i ugrožavanje ljudskih života, ključno je promijeniti mentalitet i shvatiti da je briga o nekretnini kontinuirani proces. Preventivni pregledi koje provode ovlaštene osobe omogućuju prepoznavanje skrivenih mana – poput korozije armaturnih šipki, propadanja hidroizolacijskih slojeva ili ranih kapilarnih napuknuća – prije nego što ih ekstremni vremenski uvjeti pretvore u katastrofu.

“Ključ je u redovitom i sustavnom održavanju, koje se kod nas još uvijek prečesto doživljava kao namet, a zapravo je nužnost — kao i kod automobila, gdje nitko ne dovodi u pitanje godišnji tehnički pregled”, naglašava Perko. “Zato bih suvlasnicima i upraviteljima prije svega savjetovao redoviti godišnji stručni pregled, gdje bi ovlašteni inženjer trebao procijeniti stanje svih zajedničkih dijelova zgrade i sustavno dokumentirati oštećenja. Vrijednost je u tome što takav pregled dijagnosticira probleme dok su još nevidljivi — početne pukotine, koroziju armature, degradaciju hidroizolacije ili vlagu u podrumu. Na temelju nalaza izrađuje se plan održavanja, pa se troškovi raspoređuju kroz pričuvu umjesto da dođu odjednom kao hitna intervencija, koja zna biti i višestruko skuplja.”

Nužnost detaljnijih projekata i uvođenja stvarne odgovornosti u nadzor

Prilagodba novim klimatskim uvjetima zahtijeva i zaokret u pravnoj i profesionalnoj sferi građevinskog sektora. Iako su postojeći propisi načelno definirani, problem se pojavljuje u njihovoj selektivnoj primjeni na gradilištima. Povećanje otpornosti gradova nemoguće je postići bez adekvatne edukacije radnika te bez uvođenja stroge prakse i osobne odgovornosti svih sudionika u procesu gradnje.

“Generalno mislim da bi projektna dokumentacija trebala biti detaljnija — s više razrađenih tehničkih detalja. Veći problem od samih propisa vidim u njihovoj primjeni, i tu bih naglasio dvije stvari: edukaciju izvođača i ozbiljnije provođenje stručnog nadzora”, otvoren je inženjer. “Još uvijek u mnogim projektima stručni nadzor postoji samo na papiru — potpisuje se bilo što, bez da je itko stvarno pogledao kako su izvedeni ključni detalji. U Hrvatskoj praktički ne postoji stvarna odgovornost za projektiranje i nadzor, i to bi se trebalo promijeniti. Kad bi projektanti i nadzorni inženjeri češće stvarno odgovarali za propuste, u budućim bi se projektima ozbiljnije pristupalo poslu — a krajnji proizvod, sama građevina, bio bi kvalitetniji i otporniji na ovakve neprilike.”

Financijski modeli i EU fondovi: Kako motivirati suvlasnike?

Konačni i često najveći kamen spoticanja u procesu prilagodbe zgrada jesu financijska sredstva. Budući da su zahvati na ojačanju konstrukcija, krovova i fasada iznimno skupi, suvlasnike je potrebno motivirati jasnim ekonomskim pokazateljima, ali i osvješćivanjem o sigurnosnom aspektu. Srećom, energetski učinkoviti projekti pružaju izvrsnu priliku da se jednim potezom riješi više problema.

“Najbolja motivacija je kombinacija dvaju argumenata. Prvi je financijski: ulaganje u zgradu je danas višestruko jeftinije od kasnije sanacije štete, a uz to podiže i tržišnu vrijednost nekretnine. Drugi je sigurnost, koji nakon potresa i sve češćih nevremena sve više razumijemo”, zaključuje Saša Perko. “Problem je što suvlasnici često reagiraju tek kad šteta nastane, pa je tu ključna edukacija da je pričuva alat za plansko ulaganje, a ne samo za pokrivanje režija. Modeli sufinanciranja postoje i nisu zanemarivi — kroz NPOO i EU fondove raspisivani su pozivi za energetsku obnovu višestambenih zgrada sa sufinanciranjem do 60–80% za radove. Tu je važna poveznica koju mnogi previde: energetska obnova ovojnice istovremeno znači i obnovu fasade, hidroizolacije i limarije, dakle upravo onih elemenata koji nas štite od nevremena.”

FOTO: Dejan Tatomir/DOMinvest

Subotnje večeri u kolovozu u Zagrebu dobit će poseban, romantičan sjaj zahvaljujući povratku popularnog događanja

Organiziran u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba i pod kreativnim potpisom tima Mali plac (poznatog po omiljenom Malom pikniku), Le Grič traje do 23. kolovoza i donosi kombinaciju intimnog druženja, glazbe uživo i ukusne ponude domaćih vina i pjenušaca.

Zagrebački pariški trenutci

Ako volite izlazak s dozom posebnog, ako su vam parkovi draži od prepunih barova, a srce vam brže zakuca na zvuk violine ili ukulela – Le Grič je događaj koji ćete obožavati. Šetnica pretvorena u romantičnu kulisu nudi pogled na zagrebačke krovove, dok vas nježna glazbena podloga i mirisi vina iz Zagrebačke županije, Slavonije, Istre i Dalmacije mame da zastanete, nazdravite i jednostavno – uživate u trenutku.

Izlazak koji osvaja na prvu

Ovdje nema užurbanosti ni buke, samo dobra energija, osmijesi i ležerna atmosfera koja podsjeća na pariške večeri na otvorenom. Uz mali, ali pažljivo odabrani izbor vina i pjenušaca, Le Grič je savršen za romantični spoj, druženje s prijateljima ili čak solo uživanje uz zalazak sunca.

Ulaz je besplatan, a više informacija možete pronaći na službenim Facebook i Instagram stranicama te na Facebook eventu.

Dakle, subote u kolovozu rezervirane su za – šarmantni Zagreb s prizvukom Pariza. Vidimo se na Le Griču!

Nakon već najavljenog line upa koji okuplja 12 domaćih i stranih zvijezda, Megadance partyju pridružuje se vrhunsko pojačanje. Alka Vuica, diva pop i dance scene čiji uvijek karizmatični nastupi jamče nezaboravan provod, a hitovi poput Laži me i Otkad te Nema postali su zaštitni znak plesnih podija te koja ove godine slavi 40 godina svoje uspješne estradne karijere.

Ilan Kabiljo, glazbenik i producent koji je ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj dance produkciji još jednom će zapjevati svoje najveće hitove koji nas vraćaju u eru kada su synth melodije i energični beatovi osvajali radijske valove i diskoteke.

Ovom impresivnom line upu pridružuje se i ženska skupina Feminnem koja je nastavila dance tradiciju i spojila najbolje iz 90-ih s modernim popom.

Njihovi hitovi poput 2srca1ljubav, Call Me i Lako je sve dokazali su da je nostalgični zvuk danas jednako moćan i uzbudljiv kao i nekada.

Veliko je zadovoljstvo najaviti da će radost svojim prvim nastupom u Areni s nama podijeliti i legendarna ikona 90-tih Tatjana Cameron Tajči, uz čije stihove eurovizijske pjesme Hajde Da Ludujemo je odrasla čitava jedna generacija. Kao šlag na torti, Tajči pamtimo iz srca večeri kada su diskoteke gorile već na prve taktove njenih pjesama, a naš boiler u Areni će vjerujemo jednako proključati kada stupi na pozornicu.

Sada to nisu više samo Dvije Zvjezdice od Tajči već čak 16 domaćih i inozemnih eurodance zvijezda koje nastupima uživo ovaj glazbeni spektakl svrstavaju među najiščekivanije događaje ove godine u regiji.

LINE-UP 2025:

• Alexia
• Alka Vuica
• Colonia
• Corona
• ET
• Feminnem
• Culture Beat
• I Bee
• Ilan Kabiljo
• Haddaway
• Karma
• La Bouche
• Minea
• Rednex
• Senna M
• Tajči

+ DJ Pucko

Dođite, plešite, vratite se par sati u vrijeme najboljih noćnih izlazaka… PARTY NEVER STOPS!’, izjavio je Karlo Matić, organizator i producent, koji je uz Gorana Plešu mastermind ovog projekta. Trpimir Vicković Vicko, glasnogovornik i direktor komunikacija, dodaje: ‘Naš cilj je stvoriti događaj koji će nadmašiti očekivanja i učvrstiti Megadance Party kao nezaobilazno mjesto za sve ljubitelje ovog glazbenog žanra.’

Budite i vi dio te čarolije, zaplešimo ponovo uz vječne hitove eurodance glazbe. Izbjegnite FOMO (strah od propuštenog) i ovoga puta nemojte propustiti ovaj jedinstveni događaj.

Osigurajte svoje mjesto na najvećem plesnom spektaklu godine kupnjom ulaznice putem sustava Entrio.hr, a za više informacija posjetite www.megadance.party i pratite nas na društvenim mrežama.

#PARTYNEVERSTOPS - Vidimo se u Areni Zagreb, 20. lipnja 2025.!

Kuzma & Shaka Zulu eksplodirali su na domaćoj sceni 1993. singlovima “Jedna mala Iva” i Party (Ruke Gore). “Jedna mala Iva” je svega u nekoliko dana postala veliki radijski hit u Dalmaciji, a “Party” i u cijeloj Hrvatskoj. Sljedeće godine objavljuju debi album “Prva liga” koji je kroz službene I piratske kanale prodan u više od 50.000 primjeraka, a s vanvremenskim hitovima “U mojoj ulici (ne prodaje se trava)”, “Vozimo se, vozimo, “Puknuta ekipa” i “Prva liga” grupa brzo stječe ogromnu, i do danas izuzetno vjernu fan bazu.

Poslije drugog album “Lito ide mala” s kojeg su skinuti singlovi “Lito ide mala”, “Zaspala na suncu” i “Majstori sa mora” bend radi pauzu do 2003. kada izlazi izdanje “Idemo na more”, a grupa radi još jednu autorsku pauzu. Album “Di ćemo večeras” objavljen je 2010., a nakon njega uslijedili su zapaženi singlovi “Retardi sa fejsa” i “Naloži do kraja empe3”, „EO EO“. Uz ove singlove od  2011. snimili su pjesama za još skoro dva albuma ali ih nisu izdavali.Kuzma & Shaka Zulu iza sebe imaju 4 studijska albuma. Ovi su hitmejkeri u suradnji s Croatia Recordsom dobili i svoje „The Best Of Collection izdanje.

Rijetki su oni koji u 90-im godinama prošlog stoljeća nisu plesali po klubovima na pjesme ‘Prva liga’, ‘Jedna mala Iva’, ‘Puknuta ekipa’ ili ‘Lito ide mala’, a splitski dvojac, koji i dalje svira i snima nove pjesme uvijek napravi odličnu atmosferu na svojim koncertima.

Poznati po duhovitim i ironičnim tekstovima koji su se idealno uklopili u njihov pop-reggae-dance-italo disco zvuk već su gotovo tri desetljeća kultni party band sa čvrstom bazom poklonika.  Izrazito su skromni i samozatajni u medijima, kako sami kažu “u antimarketingu”, ali među publikom popularni toliko da godišnje, imaju oko1 00 manjih ili većih nastupa uživo.

Ovaj dvojac za čiji se nastup uvijek traži karta više, zadnjih godina pune koncertne prostore širom Hrvatske. I kako bi sa svojim hitom „Di ćemo večeras“ odmah na startu koncerta pitali publiku i povukli je u svoje plesne ritmove, ne sumnjamo da će se 08.02.2025 znati kuda se treba ići u odličan provod. Jer zna se kad ovaj dvojac svira, pjesme, plesa i skakanja ne fali.

I ovoga puta istim tempom napravit će „puknutu“ atmosferu u Boogaloo-u i dobro rasplesati publiku. .

FB event https://www.facebook.com/events/471033976021292

Ulaznice u pretprodaji nabavite po cijeni od 13 eura/early bird, 16 eura/regular u sustavu Entrio i na dan koncerta po cijeni od 20 eura na ulazu.

Na ovom se Adventu svašta može naučiti o povijesti Zagreba i legendama koje su prepričane u brojnim romanima. Jedinstvene, visoke čak 180 centimetara, ručno izrađene i oslikane drvene skulpture princeze Mande i njenog viteza, Kontese Nere ili Gričke vještice i Dore Krupićeve, pričaju svoje zanimljive priče. Tu je i vjerojatno najpoznatiji zagrebački simbol koji je potkraj 16. stoljeća obranio Zagreb od napada Turaka - Grički top! Podsjetite se i na priču o zanatu licitarskog umijeća izrade i ukrašavanja jednog od najstarijih suvenira Zagreba, priču o svjetski poznatom zagrebačkom biljnom likeru, ali i o prvoj žičari koja je naše bake i djedove vozila na planinarenje na Medvednicu.

Osim zanimljivosti iz gradske povijesti, osmišljen je i poseban program za najmlađe posjetitelje, i to vikendom. Takosvaku subotu i nedjelju od 10 do 13 sati klinceze i klince očekuju vesele predstave „Šarenog svijeta”, pripovijedanje priča, cool Tinker Labs znanstvene radionice koje potiču kreativnost i maštovitost, pisanje pisama Djeda Mrazu, radionice presađivanja borića i nezaobilazni facepainting. Ono čemu se djeca svake godine vesele neće izostati niti ove, a to je naravno dječji doček Nove godine uz prigodnu predstavu i disco! Sav dječji program je besplatan.

Na čak 13 ugostiteljskih kućica naći će se nešto i za mala gladna usta, uz mnoge vrste domaćih kobasica tu su hot dogovi, nugetski, bagel sendvič, batat i mnogo drugih finih slanih zalogaja ali naravno i svašta slatko – kurtoši, slasne knedle i fritule. 

Za sva pitanja o programu posjetiteljima na raspolaganju stoji Manda, točnije AI WhatsApp asistent putem kojeg se može saznati kada se što događa na Trgu i to kroz ugodno dopisivanje putem poruka. Dovoljno je samo skenirati QR kod koji se nalazi na službenoj Facebook i Instagram stranici manifestacije ili na samoj manifestaciji na stolovima.

Legendarni bosanskohercegovački pjevač Hari Mata Hari nakon 10 godina vraća se u Zagreb, u dvoranu Vatroslava Lisinskog. Ovaj dugo iščekivani koncert održat će se u ponedjeljak, 24. veljače 2025., a publika će ponovno imati priliku uživo čuti njegove bezvremenske hitove poput  “Volio bih da te ne volim”, “Svi moji drumovi”, “Strah me da te volim” “Kao domine”, “Prsten i zlatni lanac”.  

“Zagrebe, nismo se dugo družili, zato ćemo 24. veljače sve nadoknaditi” napisao je Hari Mata Hari nedavno na svom profilu na društvenim mrežama, a ulaznice su u prodaji od sutra na Ulaznice.hr i Eventim.hr. 

Hari Varešanović počeo je glazbenu karijeru vrlo rano. Prvi bend “Omir” osnovao je u osnovnoj školi, a kasnije je bio član grupe “Sedam šuma” te je s grupom “Zov” postigao uspjeh pjesmom “Poletjela golubica”. Godine 1982. priključio se grupi “Ambasadori”, što je označilo početak njegove ozbiljne glazbene karijere. Uskoro je osnovao bend Hari Mata Hari, s kojim je 1985. postigao veliki uspjeh s albumom “U tvojoj kosi”. Njihova popularnost je brzo rasla, a albumi poput “Strah me da te volim” postigli su rekordnu tiražu. Tijekom karijere, Hari je surađivao s mnogim glazbenicima iz čega su proizašle mnoge uspješnice poput “Crni snijeg” s Hankom Paldum i “Navodno” koju je snimio Ivanom Banfić. 

Hari Mata Hari kroz svoju je karijeru prodao je više milijuna nosača zvuka te održao tisuće koncerata diljem svijeta. Kao jedno od njegovih najvećih postignuća svakako valja spomenuti plasman na Eurosongu 2006. godine u Ateni, kada je Hari osvojio treće mjesto s pjesmom Lejla.

Ne propustite priliku da budete dio ove nezaboravne večeri i uživo poslušate jedinstveni glas Harija Varešanovića, koji će još jednom svojim hitovima rasplamsati srca mnogobrojne publike.