Zagrebačka pivovara

Mateja je magistrirala na Studiju slikarstva Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, a s obzirom na to da je njezin početak u ilustraciji bio neovisan o izdavaštvu i grafičkom dizajnu, imala je slobodu razvijati ilustracije u specifičnom stilu – kao samostalne umjetničke proizvode.

“Moj proces rada obično započinje istraživanjem različitih smjerova – najčešće paralelno stvaram razne kombinacije elemenata, boja i kompozicija, tražeći ono što najbolje odražava ideju. Kada sam zadovoljna postignutim, zajedno s klijentom biram najbolju verziju koju nastavljam dorađivati. Posebno sam sretna što je odabran motiv ‘Ulični svirači’, jer najviše izlazi iz okvira uobičajenih očekivanja. Istovremeno je veseo i suvremen, a odiše toplinom i tradicionalnim blagdanskim duhom“, komentirala je umjetnica.

Kroz godine su etiketu Ožujskog Božićnog piva oslikali brojni renomirani umjetnici i umjetnice, a među njima i Tea Jurišić, Ivan Lacković Croata, Miroslav Šutej, Ivan Blažetić Šumski, Saša Šekoranja, Stipan Tadić, Kaja Kajfež i mnogi drugi.

„Oslikavanje Božićnog piva već je 35 godina tradicija Zagrebačke pivovare, a kroz taj period imali smo čast surađivati s izuzetno talentiranim hrvatskim umjetnicima. Ove godine posebno smo sretni što imamo priliku surađivati s Matejom čiji dizajn ‘Ulični svirači’ savršeno dočarava blagdansku atmosferu na jedan svjež i originalan način – odmah smo se povezali s njezinom idejom i procijenili da je upravo njezina vizija najbolji izbor za naše 35. izdanje. Naša želja je u ovom periodu godine dodatno doprinijeti stvaranju ugodne blagdanske atmosfere u našem društvu”, izjavio je Zlatko Novaković, senior brand manager Zagrebačke pivovare.

Kreiranje etikete Božićnog piva s vremenom je zaista postalo blagdanska tradicija koja pruža priliku domaćim umjetnicima da svoju viziju blagdana prenesu na jedinstveno “platno” – ambalažu Božićnog piva.

„Ovaj projekt, koji povezuje umjetnost s našim proizvodom na jedinstven način, je projekt koji je nama u Zagrebačkoj pivovari posebno drag. Svake godine surađujemo s istaknutim hrvatskim umjetnicima, čime doprinosimo promociji domaće umjetničke scene i pružamo našim potrošačima nešto novo i drugačije”, izjavila je Diana Jokić, menadžerica korporativnih komunikacija Zagrebačke pivovare i dodala kako su izuzetno ponosni jer Božićno pivo danas predstavlja savršen spoj tradicije, kreativnosti i lokalne kulture te simbolizira sve ono što blagdani jesu – druženje s najmilijima u miru, radosti i veselju.

Božićno pivo je dostupno u limenkama 0,5L u trgovinama diljem Hrvatske.

Samo 40-ak kilometara nedaleko centra Zagreba, u neposrednoj blizini granice sa Slovenijom smjestile su se Brežice. Mali pitoreskni gradić sa 7000 stanovnika oduvijek je privlačio Hrvate. Nekad se u Brežicama (samo) šopingiralo,  kupalo na termalnim rivijerama, da bi danas, kad suvremeni putnici traže inspiraciju za ‘vikend bijeg’ Brežice postale jedan od pravih bisera Slovenije. Kako i ne bi nosio ovaj epitet kad u Brežicama možete doživjeti puno toga – pojesti nešto posebno na obiteljskom imanju koje njeguje filozofiju ‘sa zemlje do stola’, zaviriti u dvorac s najvećom viteškom dvoranom u Sloveniji, uvjeriti se u moć vode promatrajući kako se Krka ulijeva u Savu prelazeći preko metalnog mosta Most čez Savo in Krko (sagrađen je 1906. i u tom trenutku bio najdulji u Europi)  na kojem su snimljeni kadrovi filma Božji oklop” iz 1987., s Jackiejem Chanom u glavnom ulozi. Tu je još mnogo zanimljivih priča koje pričaju ljubazni domaćini zaslužni zašto su Brežice unatrag nekoliko godina postale toliko posebne.

Dolazite li iz Zagreba, važna je informacija ta da vam za Brežice ne treba Slovenska vinjeta. Prijeđite preko graničnih prijelaza Mala Bregana ili Harmica od kuda vas lokalne ceste voze prema centru ovog gradića. Ulazak u grad prepoznati ćete po nadvožnjaku, a želite li besplatno parkirati automobil parkirajte na mostu kojim se ulazi u grad ili u njegovoj okolici.  Kad ste parkirali, krenite u obilazak užeg središta Brežica.

Evo što svakako vidjeti u Brežicama!

Povijest duga stoljećima! 

Čim krenete u istraživanje Brežica shvatit ćete da ulice, građevine i spomenici pričaju lijepu povijesnu priču! Zvijezda strogom centra grada svakako je Posavski muzej Brežice koji na poseban način priča priču o povijesti ovog kraja. Ovaj se dvorac prvi put spominje 1241 godine, a to kako izgleda danas datira još od 16.stoljeća. Prolazeći po dvorcu vidjet ćete stalni postav koji priča priču o životu u ovom kraju, a svi putevi u obilasku dovest će vas do Viteške dvorane. Dobro pogledajte zidove i plafon na kojem se nalaze barokne freske koje možete satima istraživati. Uzmite si vremena za razgled ovog dvorca,

MOĆ vode i Vodotornja! 

Voda je jedan od simbola Brežica. Spomenuli smo kako se na ovom mjestu Krka ulijeva u Savu, kako ovaj gradić obiluje termalnim izvorima vode na kojima su bazeni i terme, no zbog vode je otvoren još jedan zanimljiv muzej. Primijetit ćete ga već na samom ulasku u grad pitajući se koju priču nosi ružičasti toranj nedaleko muzeja. Istražite ga tako da između Posavskog muzeja prođete, po mišljenju mnogih, jednom od najljepših ulica u Brežicama u kojoj ćete pronaći i klupu za zaljubljene. Riječ je o nekadašnjoj obrtničkoj ulici, danas retro uličici na čijem je početku klupa za zaljubljene. Sjednete li na nju s drugom polovicom fotografija je impozantna – iza zaljubljenog para nalazit će se vizura dvorca. Put od klupe dovesti će vas do Vodotornja Brežice koji je visok čak 46 metara po čijoj se unutrašnjosti danas krećete liftom ili originalnim stepenicama  iz 1914. godine kad je dvorac sagrađen. Kroz povijest je Vodotoranj imao svoju zanimljivu priču koja je pretvorena u postav muzeja preuređenog 2021. godine. Od tada pa sve do danas Vodotoranj je interaktivan muzej u čijem sadržaju uživaju i mali i veliki posjetitelji. Na ovom mjestu možete ćuti sve o tome kako su nekad funkcionirali ovakvi objekti, kako su vodu ovog kraja koristili muškarci a kako žene, a kad svladate sve katove ovog muzeja nagrada slijedi na samo vrhu. Prekrasan vidikovac iz kojeg puca pogled na sve četiri strane svijeta. Budući da je u Brežicama voda za piće besplatna i jako ukusna, ne prepustite se okrijepiti vodom na dva mjesta na ovom mjestu- u podnožju vodotornja i na samom vrhu.

BREŽICE Selection suveniri ručne izrade! 

U podnožju Vodotornja nalazi se i divni kafić s velikim izborom ručno rađenih torti, odličnom domaćom limunadom (sad je upotpunjuju s malinama) ali i kutkom u kojem možete kupiti mnogobrojne Slovenske proizvode koji nose oznaku Brežice Selection. Riječ je o različitim vrstama proizvoda proizvedenih ručno isključivo od sirovina koje rastu na ovom podneblju. Vina, marmelade, medovi, pivo s jedne strane ali i jastučići s ljekovitim biljem (divno za opuštanje tijela), nakit, kozmetika, proizvodi od gline, metala. Ponuda je odlična, pa dok uživate u finim kolačima i kavi svakako pogledajte ponudu.

GASTRONOMIJA zbog koje ćete se uvijek vraćati u Brežice! 

Kako i ne kad se u ovom malog Slovensku gradiću odlično jede! U strogom centru grada zamirisat će vam Huda pizza. Vlasnik pizzerije je Tadej Levičar koji je u ovaj mali Slovenski gradić donio inovaciju kad je pizza u pitanju. Svih 12 različitih vrsta počinju od istog principa – tijesto je fermentirano i tanko, sastojci su lokalni a okusi su sljubljeni tako da zadovoljavaju nepce i najzahtjevnijih gastronoma. Picerija se nalazi u maloj kući stroj 300 godina, koja je dugi niz godina služila  malim obrtnicima i umjetnicima. Osim što se danas tu jednu pizze poput onih najslavnijih na svijetu, Huda ima i divan interijer. Sve što vidite u cijelosti je reciklirano i napravljeno od korištenih materijala. Oprema je skupljena na buvljacima, iz propalih objekata, starih gostionica od Budimpešte do Trsta, a jedini je izuzetak samo krušna peć, koju su po njihovim željama izradili u samom Napulju. Kad ste u Brežicama ne propustite Turističku farmu Vimpolšek. Do nje ćete stići automobilom, a doživljaju koji vas ovdje čeka je neprocjenjiv. Usred imanja, na fino pokošenoj travi dočekat će vas lijepo postavljen stol na kojem će u sljedovima dolaziti tanjuri s lokalnim proizvodima. Klasičnog jelovnika nema, dovoljno je samo dati smjernice Matiji Vimpolšeku, chefu i velikom ljubitelju posla koji radi i prepustiti se. Dok uživate u atmosferi (glazbena kulisa je najčešće jazz) na stol će dolaziti različiti sljedovi s namirnicama iz okolnog vrta. Zanimljivo je da Vimpolšeki gotovo 80% namirnica koje koriste u pripremi hrane sami proizvedu, ono što nemaju kupuju od susjeda, a daleko su poznati po Kršutu (pršutu napravljenom od svinje krškopoljca) koji ima i certifikat izvrsnosti Brežice Selection. Kako nema klasičnog menija, nema niti radnog vremena. Naime svi zaposleni na ovom imanju rade cijeli tjedan kombinirajući restoran i polje, pa prije nego li dođete na ovom mjesto svakako nazovite i rezervirajte svoje mjesto. Nedjeljom Turistička farma Vimpolšek radi i na cijelom se imanju poslužuje posebno kreiran ručak.

IMANJA na kojima ćete se osjećati kao kod kuće! 

Brežice su kao grad odličan domaćin, a gostoprimstvo dodatno pojačavaju imanja koja se nalaze nedaleko strogog centra grada. Jedno takvo, desetak minuta vožnje automobilom udaljeno od centra je imanje Pri Martinovih. Nalazi se na adresi Globočice 8 u mjestu Krška vas (idete li na izlet iz Zagreba trebat će vam 35 minuta osobnim automobilom).  Imanje je u vlasništvu obitelji Tomše, priča posebna utoliko što se njeguje način seoskog života kao prije stotinu godina. Na imanju ćete tako hraniti životinje (obitelj se bavi uzgojem krava, bikova, konja, ovaca, kozlića i drugih životinja koje slobodno šeću po imanju)  vidjeti kako funkcionira klasičan seoski način života, provozati se traktorom a kad ogladnite domaćica Milena će vam na stol staviti samo domaće. Tu se jede perad s tradicionalnim štruklima od heljde i sira, domaće povrće, heljdina kaša i klasična štrudla od jabuke za desert. Gazda domaćinstva, vitalan Franc poslužit će vas domaćim vinom, a dok vam dolazi desert na stol mlađa generacija Tomši zasvirat će harmoniku i gitaru. Na ovom imanju je potrebno najaviti dolazak, rezervirati stol, a želite li tu provesti vikend i to je moguće. Imanje Pri Martinovih ima deset soba namještenih prirodnim materijalima, a noćenje s doručkom po osobi košta 40 eura.

VINSKA ili PIVSKA priča?  

Ili možda obje?! Kad ste u Brežicama doživite oboje! Prije nego li krenete od Brežica vinskom cestom prema okolnim selima  zastanite u Craft pivovari Reset. Osnovana je početkom pandemije, u veljači 2020.godine na čijim će vas vratima (Prečna pot 3)  dočekati jedan od vlasnika Samo Žabkar.  Povesti će vas na degustaciju koja je u ovom pogonu jedinstveno. Kušati možete neka od 11 vrsti piva koje se ovdje svakog dana kuhaju, a uz pivo se poslužuju i fini zalogaji. Ne želite u obilazak pivovare u kušati možete sezonka i bazna piva poput Snowblind, Blurry, Alter Ego, Old School, Froggy, Extra, Summer of 92, Lagerish koje je ujedno i najtraženije pivo. Riječ je o posebnom ale pivu za čiju je blagu gorčinu zaslužni slovenski hmelj Aurora.

Posavje gdje su se smjestile Brežice je vinorodno područje o čemu pričaju jedinstveni vinski podrumi repnice napravljeni u špiljama ukopanim u kvarcnom pijesku. Nekad su špilje bile spremište za repu (otuda i naziv repnice) glavnu hranu za životinje, a kad je stoka počela jesti suvremeniju hranu stari podrumi dobili su novu namjenu. U selima u okolici Brežica danas se u podrumima stari 200 godina čuva vino. Najpoznatija je Najger repnica u kojoj možete uživati u jedinstvenoj degustaciji vinskih sorti ovog kraja, zaviriti u podrum s arhivom ali i uz čašu vina kušati domaće specijalitete. U jednoj od prostorija ove prekrasne vinarije vinoljupci su svjedoci čudu prirode i ljudskih ruku: prirodnoj freski na kojoj, uz malo mašte, možete vidjeti različite slike. Radno vrijeme Najger repnice je svaki dan od 09:-21:00 uključujući i nedjelju.

Foto: Nikola Zoko

Često smo skloni pivo promatrati kao obično, svakodnevno piće, no manje je poznato da taj hranjivi napitak ima iznimno bogatu povijesnu, kulturološku i sociološku ulogu. Drevni napitak dobiva se vrenjem posebno pripremljene otopine proklijalog ječma s pivskim kvascem, kojemu radi boljeg okusa i mirisa dodajemo hmelj. Zapisi o tom omiljenom, blagom i osvježavajućem napitku sežu u daleku prošlost. O pivu postoji velik broj povijesnih činjenica, pa tako vlada uvjerenje da je najstariji napisani recept upravo onaj za pivo. Većina arheoloških nalaza ukazuje kako su za fermentaciju znali već 4.000 prije Krista, a smatra se da su prva piva radili u drevnoj Mezopotamiji. Stoga, danas znamo da u pivu uživamo već više od 6000 godina. Tijekom proteklih stoljeća smatrano je bitnim sastojkom prehrane svih generacija, a kroz proteklih nekoliko desetljeća naizmjence je klasificirano kao hrana ili alkoholno piće. Drevni zapisi svjedoče i o medicinskoj primjeni, a koristilo se i kao sastojak u farmaciji, u pripremi različitih ljekovitih pripravaka.

Znanje o proizvodnji piva pristiglo je do nas s Bliskog istoka. Brzo se preko zapadne Europe proširilo na sjevernu gdje se pivo udomaćilo. Zbog hladne klime koja ne pogoduje uzgoju vinove loze, pivo je tamo u rekordnom roku postalo svakodnevno piće. Čak i danas je nacionalno piće u Češkoj, Njemačkoj, Belgiji, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji. Važnu ulogu u njegovom prihvaćanju imali su svećenici koji su u samostanima pivo proizvodili za sebe i okolne krajeve. I koji su poboljšali prvotnu verziju piva.

Danas je pivo drugo najpopularnije piće na svijetu, nakon čaja. Česi su prvaci po godišnjem broju ispijenih litara piva. Oni prosječno godišnje popiju 156 litara, a Hrvati piju dvostruko manje: 79 litara po glavi stanovnika. Po tome smo slični prosječnom Amerikancu.

Osim užitka u specifičnom okusu i aromi, pivo pruža i pregršt korisnih sastojaka, hranjivih tvari i biljnih spojeva sa korisnim učinkom na zdravlje. Stoga je mnogim znanstvenicima u fokusu interesa upravo istraživanje veze između konzumacije piva i prevencije bolesti. Potencijalne blagodati umjerenog ispijanja piva vežu se uz zdravlje srca i krvih žila, kostiju, smanjenje razine stresa i bolji san te kognitivne funkcije. Općenito, čini se da osobe koje umjereno piju pivo imaju bolji zdravstveni status i dulji životni vijek, a sociološke studije pokazuju da pivo igra važnu ulogu u društvenom životu i povezivanju ljudi.

Još jednom treba upozoriti kako se sve ove pozitivne strane manifestiraju prilikom umjerene konzumacije u zdravih odraslih ljudi što iznosi 3 – 6 dL piva dnevno za muškarce i do 3 dL dnevno piva za žene. Dakle, ključna riječ je uvijek „umjereno“, jer s prekomjernim unosom alkohol gubi sve svoje dobre strane i postaje razoran neprijatelj psihe i tijela.

Darija Vranešić Bender, doc. dr. sc.

Pa, kakvim ženama nas ova piva čine?

PLAVUŠA

Ona je senzualna, zrači mekoćom i opojnošću, a svi znamo da se najbolje zabavlja. Ovo je golden ale pivo namijenjeno svim plavušama i onima koje se tako požele osjećati na jedan dan. Plavuša je najbolja prijateljica, ona koja će nas primiti za ruku i na čije ćemo društvo uvijek moći računati. Ona ne sadrži aditive čime na pivarstvo širi ideju o prirodnoj ljepoti žene, a mi garantiramo da će svakoj od nas unijeti dašak vedrine u svakodnevicu i da nikada neće razočarati.

NEPOSLUŠNA

Kombinacija voćnih i karameliziranih nota iznjedrila je pravu buntovnicu među pivom – Neposlušnu! Ova nas opojna junakinja potiče na kreativnost, i ono najvažnije – potpuno mijenja društveni koncept žena. Naime, u svijetu kojim vladaju muškarci ona odlučuje biti neposlušna i furati svoj đir. Natjerat će nas na neplanirani izlazak koji ćemo zauvijek pamtiti i mi, ali i oni oko nas. Vatra koju će prenijeti na nas ne tinja i razigrava ono skriveno u nama. Neposlušna je glavna među pivskim zafrkanticama !

Na nama je da odaberemo kojoj ćemo od ovih ljepotica pripadati, fatalnoj Plavuši koja osvaja svijet vlastitom senzualnošću ili Neposlušnoj, onoj koja će svojom vrckavošću i snagom svijet okrenuti naopačke. Neka se muškarci ne pjene, ali mi smo sada one koje vladaju svijetom piva, a utakmica emancipacije tek će pokazati rezultate!

Da se radi o legendarnom samostanskom pivu, govori i činjenica da je njegova proizvodnja počela prije više od 900 godina u drevnoj belgijskoj opatiji u Grimbergenu, gdje se tajni recept čuvao desetljećima, a priliku da kušaju ovo autentično i jedinstveno pivo prepuno neočekivanih i složenih aroma imali su samo hodočasnici i posjetitelji samostana. Od danas, nakon mnogih zemalja svijeta, ono je dostupno konačno i u Hrvatskoj.

Okupljeno odabrano  društvo uživalo je, u posebno za ovu priliku, osmišljenim delicijama, nadahnutim receptima iz samostanskih kuharica koje potpisuje chef Marin Medak te u izvrsnoj glazbi dj-a Eddyja Ramicha. Doživljaj su upotpunili gutači vatre, koji su svojim nastupom dodatno ugrijali sjajnu atmosferu ove ranojesenske zagrebačke večeri.

Belgijski samostan Grimbergen osnovan je 1128. godine i od tada je uništen triput u velikim požarima – najprije 1142., zatim 1566. i 1798. godine. Nakon svakog požara, samostan je ponovo izgrađen, a redovnici iz Grimberga odabrali su simbol feniksa kao znak trajnog preporoda i ponovnog stvaranja. Grimbergen je zato i danas autentično i jedinstveno pivo prepuno neočekivanih okusa spravljenih po stoljetnoj recepturi.

Povijest belgijskih samostanskih piva seže do Srednjeg Vijeka, kada su samostani većinom bili samostalna gospodarstva gdje su se uglavnom proizvodila ale piva čija su glavna obilježja upravo njihov način proizvodnje procesom gornjeg vrenja pri visokim temperaturama, što ih čini tako posebnima. Grimbergen se dodatno ističe svojom izvanrednom aromom i legendarnim okusom, koji nastaju korištenjem posebnog i jedinstvenog Grimbergen kvasca. Svako Grimbergen pivo ima vlastiti jedinstveni okus i karakter po kojima se ističe među ostalim samostanskim pivima.

GRIMBERGEN DOUBLE – AMBREE - Ale pivo s udjelom alkohola 6,5%, tamnije boje i slatko-kiselog okusa karamele i sušenih šljiva, nastalo dvostrukom fermentacijom hmelja i slada.

GRIMBERGEN BLONDE - Pitko svijetlo ale pivo, s udjelom alkohola 6,7% te okusima zrelog žutog voća i pikantnim notama klinčića, koje se odlikuje gustom pjenom kremaste boje.

GRIMBERGEN BLANCHE - Weiss pivo belgijskog stila i tradicije, s udjelom alkohola 6%, svijetložutih tonova, glatke kremaste pjene i osvježavajućeg okusa žutog voća, limuna, klinčića

1. Pivo deblja

Uvriježeno je vjerovanje da pivo deblja odnosno da uzrokuje nastavak tzv. pivskog trbuha. Uzmemo li u obzir energetsku vrijednost koja je na razini mlijeka ili prirodnog soka od naranče, možemo zaključiti da to uopće ne mora biti istina. Na postojanje „pivskog trbuha“ utječe jedino količina piva ili bilo kojeg drugog pića ili hrane koju konzumiramo, ali i način života. Ne postoji mehanizam koji bi utjecao na skladištenje masti u predjelu trbuha uslijed konzumacije piva. Drugim riječima, ako se pridržavate preporuka nema rizika od povećanja tjelesne mase ili pojave trbuščića.

2.  Pivo je bogato glutenom

Polazne sirovine za pivo – ječam i pšenica izvori su glutena koji se posljednjih godina često ističe kao manje poželjna supstanca u prehrani. Iako ozbiljne smetnje stvara jedino osobama oboljelim od celijakije, sve je više pojedinaca koji smatraju da su intolerantni na gluten, a bezglutenska prehrana postaje sve popularnija. Budući da je pšenica značajno bogatija od ječma, pšenična piva sadrže veće koncentracije glutena. Nasuprot tome, lagana ječmena piva koja se najčešće piju u nas obično sadrže vrlo male količine glutena. Naime, tijekom procesa proizvodnje dolazi do modifikacija i odstranjivanja proteina u procesu pripreme ječmenog slada i vrenja.  Nadalje, novija istraživanja pokazala su kako lager piva obično sadrže vrlo male količine glutena, a neka od njih mogu se klasificirati i kao bezglutenska. Ipak, oboljelima od celijakije preporučuje se birati prehrambene proizvode sa znakom prekriženog klasa kako bi bili sigurni da konzumiraju bezglutenske namirnice.

3. Pivo je nezdravo

U posljednjih 30 godina znanstveni dokazi sustavno govore u prilog spoznaji kako umjerena konzumacija alkoholnih pića smanjuje stopu smrtnosti, posebice kada je riječ o kardiovaskularnim bolestima. Razotkrivanjem brojnih supstanci koje se prirodno nalaze u pivu i ovo je omiljeno piće došlo u žarište interesa brojnih znanstvenika. Niz studija pokazao je kako umjerena konzumacija piva može pridonijeti prevenciji karcinogeneze, osteoporoze, dijabetesa tip 2, kardiovaskularnih bolesti te kognitivnog slabljenja u starijoj dobi. Ne treba zanemariti ni opuštajući učinak alkohola i hmelja te posljedično smanjenu razinu stresa što igra bitnu ulogu u razvoju bolesti današnjice koje su povezane s načinom života.

4. Pivo doprinosi gubitku tekućine iz tijela

Više od 90 % piva je voda, stoga se pivo može smatrati dnevnim doprinosom unosu tekućine. Velika krigla piva volumena pola litre sadrži približno 10 g alkohola. Sadržaj alkohola doprinosi dehidraciji, odnosno pojačanom lučenju tekućine iz tijela. Međutim, nakon što se iz tijela izluči približno 80 mL tekućine uslijed konzumacije pola litre piva, i dalje ostaje više od 4 dL koji pridonose hidraciji tijela. Žestoka alkoholna pića nemaju tekvu računicu jer potiču pojačano izlučivanje tekućine i dehidraciju tijela, a ne pridonose hidraciji.

5. Pivo je tipično muško piće

Tijekom proteklih desetljeća, pivo se sustavno oglašava i pozicionira kao piće za muškarce. Međutim, novija istraživanja pokazuju da skupina pivopija nije toliko nadmoćno muškog spola, jer žene čine 37% populacije koja uživa u pivu. Također, sve je više žena koje rade u proizvodnji piva i općenito u pivarskom biznisu.  Stoga, čini se da pivo nije tek tipično muško piće jer sve više žena uživa u kvalitetnom pivu jednako kao i muškarci.

Na kraju valja napomenuti kako se sve navedene pozitivne karakteristike piva manifestiraju samo kada se ono konzumira umjereno. Za zdrave odrasle ljude umjerene količine iznose 3 – 6 dL piva dnevno za muškarce i do 3 dL dnevno piva za žene.

doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender

Baš kao i proteklih godina Zagrebačka pivovara pridonijela je uljepšavanju božićno-novogodišnjih blagdana te je ovaj put uljepšala bajkovitu atmosferu okićenog Zrinjevca i pružila idealan ugođaj za predstavljanje nove etikete Božićnog piva.

Jedinstveno na našem tržištu, osim svojim okusom, Božićno pivo oduševljava i uvijek drukčijim vizualnim identitetom. Božićnu etiketu posebno za ovu priliku osmislio je poznati umjetnik Saša Šekoranja.

Dugu tradiciju Božićnog piva istaknuo je i direktor marketinga Zagrebačke pivovare, Darko Ivančević koji je napomenuo da ovo događanje posljednje 24 godine okuplja sve ljubitelje Božićnog piva uz uvijek upečatljiva likovna rješenja etiketa

Za izvrsnu atmosferu pobrinula se voditeljica Ida Prester, a glazbeni nastup Ivane Rushaidat i benda A Little Drop Of Poison dodatno je zagrijao mnoštvo okupljenih uzvanika i prolaznika te ih vratio u glazbeno doba 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća. Uz bogat okus i jedinstvenu etiketu, Božićno pivo upotpunilo je predblagdansku božićnu atmosferu i unatoč niskim zimskim temperaturama okupilo je mnogobrojne uzvanike koji su uživali u idealnoj kombinaciji njegove nesvakidašnje arome i uspješnica soula i bluesa.

Na sljedećem linku pogledajte neočekivanu triler-dramu u kojoj se nađu junaci priče spremni priskočiti u pomoć prijatelju u nevolji, praćeni skrivenom kamerom:

Naime, u videu Carlsberg „testira“ spremnost ljudi da priskoče prijatelju u pomoć stavljajući ih u vrlo napetu i naizgled opasnu situaciju u kojoj, pod okriljem noći, moraju pokazati istinsku hrabrost i ustrajnost.

U reklami sudjeluju volonteri te njihovi najbolji prijatelji koji nisu bili upoznati s time što ih čeka niti su imali ikakvog razloga posumnjati da sudjeluju u pomno isplaniranoj verziji skrivene kamere.

Prema scenariju, „naše žrtve“ u gluho doba noći iz sna budi telefonski poziv najboljeg prijatelja koji se, tijekom igre pokera, našao u nezgodnoj situaciji, te ih moli za pomoć. Njihova reakcija kasnije pokazuje koliko su daleko spremni ići za  prijatelje u nevolji. Naime, kako bi „izvukli“ prijatelja iz očito opasne poker igre, moraju osobno dostaviti EUR 300, što će od njih zahtijevati puno  hrabrosti.

Naši junaci prolaze kroz situacije koje su do tada vidjeli samo u filmovima: na putu prema poker igri, prolaze kroz zamračene hodnike, na ulazu ih dočekuje i pretražuje opaki, nabildani tjelohranitelj, u prolazu svjedoče ilegalnoj borbi kao iz filma Klub boraca, nađu se licem u lice s naočigled vrlo sumnjivim likovima, voze se sami u liftu s čudakom –  sve to kako bi izvukli prijatelja.

Video završava razotkrivanjem cijele situacije kao „testa“ pravog prijateljstva, a sve odane prijatelje, koji su uspjeli izdržati spomenute „izazove“, na kraju dočeka veliko priznanje svih sudionika uz Carlsberg, jer spremnost na ovakvo zalaganje za prijatelja dobro ide uz slogan brenda „That calls for a Carlsberg!“.

Pitajte se…‘Koliko daleko biste bili spremni ići za prijatelja?’!