‘Savouring Europe’ je polusatni serijal u 13 nastavaka kojim putujemo diljem Europe, gdje upoznajemo lokalne kulture, nacionalna jela, običaje i prelijepe predjele. Pored toga istražuje tradicionalne običaje pripremanja hrane, uživanja i konzumiranja iste. Serijal je snimljen u 13 europskih zemalja: Švedskoj, Španjolskoj, Irskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Portugalu, Engleskoj, Njemačkoj, Italiji, Grčkoj, Francuskoj, Belgiji i Litvi. ‘Okusi Europe’ su putovanje kroz planinske klance, preko jezera i morskih obala do pitoresknih sela i povijesnih lokaliteta.

Na tom putu otkrivaju sve tajne delicija, mliječnih delikatesa i tjestenina iz  tradicionalnih recepata samostana i živahnih tržnica. Upoznat će nas s farmerima i majstorima kuhinje, ribarima i slikarima koji njeguju svoje proizvode i kulturu. Putopisni serijal je u stalnoj potrazi za kulinarskim draguljima, temeljima životnog stila ljudi. Kroz 13 nastavaka objasnit će kako ljudi u manje poznatim regijama održavaju svoju kulturu i identitet suočeni s izazovom ekonomskih pritisaka i industrijskog okruženja. Iznimnom fotografijom i lokalnom glazbom, svaki nastavak dočarava kako krajolik, vrijeme i tradicija kreiraju kulturu i kuhinju tipičnu za jedno podneblje. Putopis, hrana, kultura, povijest i ekologija se isprepliću u zabavnom i prelijepom polusatnom formatu kako bi u njemu uživali svi misaoni putnici i gurmani ispred TV-a.

O sadržaju:

U prvom nastavku putujemo u Belgiju, u okrug Flandrije gdje upoznajemo ovu regiju, njihovu gastromonsku ponudu, kulturu i običaje. Nadaleko su poznate njihove čokoladne rolice, a ribari pretražuju obalu u potrazi za cijenjenim sivim škampom. U njemačkoj regiji Bavarske, stanovnici Frankena, srednjovjekovnih mjesta i gradova čuvaju uspomenu na bogata jela od svinjetine, vlažni crni kruh i čađavo pivo. U tom području mlinar još uvijek radi na svojim drvenim i željeznim spravama. U Dorsetu pak zemlja oživi s novom sezonom krumpira, iz organskog uzgoja stižu sir i pivo s brda dok se Atlantikom valjaju brodice u potrazi za školjkama. U švedskom Sodermanslandu veprovi i srne se love kako bi ih se dimilo i poslužilo kao deliciju, a ribe iz jezera i jegulje dostavljaju se svježe vrhunskim kuharima. Na grčkim Peloponezima magarci se uspinju po strmim klifovima ispod manastira, u gradovima na brdima i danas se kuha kao u 18. stoljeću – janjeća jela na otomanski i venecijanski način. U proljeće se Mediteran omota u začine i rano povrće, a upravo se tamo priprema najbolja pasta u Italiji, u mjestu Puglia.

U božićno vrijeme u portugalskom Averiju masline su obrane i slavi se, redovnici prave rijetko slatko piće, a peciva se razvaljaju i do veličine cijele sobe. U francuskom Lyonu sirari, pekari i pastiri opskrbljuju grad s okolnih brda na kojima vinograde koriste kao mjesta za proslavu vjenčanja ili jednostavna druženja. U španjolskoj Rioji rana jesen slavi se berbom grožđa, hranom i plesom po selima, a stanovnici se rano bude kako bi svjedočili borbi mladića s bikovima. Karpati slove kao najdivljiji predio Europe u kojemu medvjedi i vukovi zavijaju, a starinski plugovi još oru zemlju dok se prži voćni brendi tijekom svinjokolje. U Mađarskoj divlje konje i stoku okupljaju stočari kraj nepreglednih polja crvene paprike koji su sastavni dio vrelih paprikaša. Šume Litve kriju blaga gljiva, a irsko more kamenice i lososa u čijoj zelenoj pozadini bijela stada ovaca prekrivaju zelene poljane.

A na ZagrebDoxu doista ćete imati što vidjeti. U nizu službenih filmskih programa koji uključuju Glazbeni globus, Happy Dox, Kontroverzni Dox, Stanje stvari, Majstore Doxa, Teen Dox, ADU Dox, Factumentarce, Žiri Dox i novopokrenuti program Biografski Dox te popratnim programima koji donose niz retrospektiva (Dokumentarce po izboru Škotskog instituta za dokumentarni film, Dokumentarce Imaginarne akademije te Retrospektivu filmova Nacionalne filmske i TV škole Beaconsfield), posjetitelji će moći vidjeti više od 180 dokumentaraca iz više od 30 zemalja. U autorskoj retrospektivi ZagrebDox ove godine predstavlja ruskog dokumentarista Viktora Kosakovskog.

Predstavljajući favorite iz šarolike i impresivne konkurencije slikom i zvukom, osnivač i direktor ZagrebDoxa Nenad Puhovski bacio je udicu na koju se nije bilo teško upecati. Vidjeli smo foršpane za, možda najkontroverzniji film desetljeća, američki Čin smaknuća (The Act of Killing) Joshue Oppenheimera, U potrazi za ledom (Chasing Ice) od producenata šokirajućeg doksića o smaknućima dupina u Japanu The Cove, vrlo dojmljivo dokumentarno putovanje fotografa Jamesa Baloga po Arktiku, foršpan za Čuvare (The Gatekeepers) Drora Moreha, filma nominiranog za nagradu Oscar, u kojem je redatelj uspio izvući priče iz umova i usta šest glavešina Mossada čiji je identitet (bio) strogo čuvana tajna, doksić Kuća u kojoj živim (The House I Live In), najbolji dox festivala u Sundanceu koji progovara o najdugotrajnijem američkom ratu, onom protiv droge, koji nanosi više štete nego koristi, za domaći Gangster te voli Nebojše Slijepčevića, zabavnu priču o agenciji i agentu za sklapanje brakova smještenu u živopisno selo u Imotskom i… I da ne nabrajamo dalje, vremena je sve manje, festival je sve bliže.

Cijena ulaznica i ove godine ostaje simboličnih 20 kuna za dnevne te 25 kuna za večernje projekcije. Za program Teen Dox cijena ulaznice iznosit će 15 kuna. Za sve koji nisu pohađali satove stranih jezika u školi Jadranka & Milan, ZagrebDox će u dvorani broj dva, već tradicionalno, besplatno prikazivati filmove iz međunarodne i regionalne konkurencije bez hrvatskog prijevoda. Nakon zatvaranja festivala i dodjele nagrada, u nedjelju, 3. ožujka, posjetitelji će u programu The Best of Fest (cijena ulaznice 35 kuna) moći pogledati ponajbolje filmove ovogodišnjeg ZagrebDoxa.

Zahvaljujući –  Komu?  Naravno,  T-comu! – sponzoru koji vrijedan festival podržava već sedmu godinu, ZagrebDox će biti dostupan, ekskluzivno, svim ljubiteljima dokumentaraca diljem Hrvatske koji imaju MaxTV, doznali smo od Ivane Frankol, rukovoditeljice za komunikaciju privatnim korisnicima.

Kad su već festivali prisiljeni biti sponzoruše da bi živjeli, onda je idealna kombinacija kad je sponzor škrt na riječima (ali i informativan) i izdašan na sredstvima. Prvi zahtjev je ispunjen, za ovaj drugi ne znamo, ali eto, ako je suditi po programu, ostaje vjerovati da je tako.

Programe ZagrebDoxa prošle je godine pratilo 26 tisućica gledatelja, a ove godine organizatori očekuju još i više duša. Svoj optimizam, s punim pravom i (PR)ovjerenom građevinskom dozvolom, temelje i grade na bogatom, uzbudljivom i kvalitetnom programu.

A svoj veliki uspjeh ZagrebDox ponajviše duguje tomu što zahvaljujući raznolikim i dobro koncipiranim programima svaki gledatelj može pronaći nešto za sebe, mišljenja je direktor festivala Nenad Puhovski. Dozvolite nam da proširimo misao:  svaki gledatelj na ZagrebDoxu za sebe može pronaći – ono ponajbolje.

Denis Giljević