Na Vis se dolazi zbog kristalno čistog mora, skrivenih uvala, bogate povijesti i vrhunskih vina. No posljednjih godina sve više posjetitelja otkriva da ovaj otok ima još jednu posebnost- miris koji ih zaustavi usred šetnje kamenim ulicama grada Visa i navede da potraže odakle dolazi. Prateći aromu anisa, stiže se do male gastro adrese koja nosi ime Viški cvit. Ondje nastaje istoimena tradicionalna otočna slastica koja je ove godine dobila oznaku Hrvatski otočni proizvod, jedno od najvažnijih priznanja za izvorne proizvode hrvatskih otoka. Riječ je o oznaci koju dodjeljuje Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije proizvodima koji nastaju na hrvatskim otocima, izrađuju se prema tradicionalnim recepturama ili na poseban način čuvaju otočnu baštinu. Dobiti takvu oznaku znači potvrditi autentičnost, kvalitetu i važnost proizvoda za identitet otoka. Upravo je zato Viški cvit danas mnogo više od ukusne slastice. Postao je još jedan gastronomski simbol Visa.

Mjesto na kojem vas prvo osvoji miris, a tek onda okus

Dođete li u Viški cvit, vrlo brzo ćete shvatiti da ovdje nije riječ samo o kolačima. Mirela Blagojević, vlasnica ove gastro oaze, svoje goste najprije dočekuje osmijehom, a potom pričom. Dok se u pećnici peku kolači ili pogače, govori o običajima koji su obilježili život na Visu, o receptima koji su se prenosili s koljena na koljeno i o slastici koja je danas postala prepoznatljiv znak njezina obrta. Viški cvit tradicionalni je suhi kolač osebujne arome, a upravo anis daje mu prepoznatljiv miris. Radi se o prhkom suhom kolaču (keksu) koji se priprema prema starim obiteljskim receptima. Posebnost mu nije samo oblik cvijeta nego i karakterističan premaz od meštre (aromatične rakije s anisom i koromačem) ili ulja anisa, nakon čega se uvalja u kristal šećer. Upravo taj završni korak daje mu prepoznatljiv miris i okus.  

Plastika je već desetljećima jedan od najvećih ekoloških problema današnjice, a među otpadom koji najčešće završava u prirodi posebno se ističu plastični čepovi. Zbog svoje male veličine lako završavaju u moru, na plažama i u podmorju, gdje predstavljaju ozbiljnu prijetnju morskim životinjama i cijelom ekosustavu. No, ono što je za prirodu otpad, za jednu dubrovačku udrugu postalo je vrijedan resurs. U Gružu, nedaleko od Dubrovnika, nastala je inspirativna hrvatska priča koja pokazuje kako se od plastičnih čepova i drugog otpada mogu stvoriti atraktivni modni dodaci. 

Od otpada iz mora do modernog modnog dodatka

Iza cijele priče stoji Maritimo Recycling, inicijativa koja već deset godina prikuplja plastični otpad iz Jadrana i pretvara ga u nove proizvode. Sve počinje prikupljanjem čepova i druge plastike s plaža, otoka i iz mora, ali i donacijama građana iz cijele Hrvatske.

“Danas nam ljudi iz svih krajeva Hrvatske šalju čepove poštom. Spakiraju ih u kutiju i pošalju jer žele biti dio ove priče”, objašnjava Andrea Klečak, koja je dio projekta posljednjih godinu dana opisujući kako izgleda put ‘od čepa do naočala’. Prvo se plastika ukloni iz pride, pa se u prostorima udruge pažljivo razvrstava prema vrsti i boji, zatim se pere i usitnjava u sitne komadiće. Tako pripremljen materijal topi se i preša kako bi nastali novi proizvodi. Na kraju slijedi precizna obrada i sastavljanje, a rezultat su sunčane naočale Floaties, privjesci i drugi originalni modni detalji koji nose priču o očuvanju mora.

Svaka kupnja financira čišćenje hrvatskih otoka

Ono što ovu priču čini još posebnijom jest činjenica da iza nje ne stoji klasična tvrtka, već neprofitna udruga. Sav prihod od prodaje vraća se u daljnji razvoj projekta.

“U posljednjih godinu dana prodali smo nekoliko tisuća proizvoda. Sav prihod ostaje unutar udruge i koristi se za financiranje novih akcija čišćenja, najam brodova, opreme, prostora i plaće zaposlenika koji svakodnevno rade u radionici”, kaže Andrea Klečak otkrivajući kako na akcijama čišćenja uglavnom sudjeluju volonteri, dok mali tim zaposlenika svakodnevno obrađuje plastiku i izrađuje proizvode. Na taj način svaki prodani primjerak Floaties naočala ili privjesak izravno doprinosi uklanjanju novog otpada iz prirode.

Turisti iz cijelog svijeta žele vidjeti kako nastaje proizvod od otpada

Osim proizvodnje, Maritimo Recycling organizira i edukativne radionice koje su posebno zanimljive turistima. Posjetitelji tijekom obilaska upoznaju cijeli proces recikliranja – od odbačenog plastičnog čepa do gotovog proizvoda. Na kraju radionice sami izrađuju mali privjesak koji mogu ponijeti kao uspomenu, a u cijenu obilaska uključen je i jedan od proizvoda nastalih od reciklirane plastike. Na taj način projekt ne promovira samo recikliranje, nego i podiže svijest o problemu plastičnog otpada među posjetiteljima iz cijelog svijeta.

Hrvatska inovacija koju su prepoznali i veliki svjetski brendovi

Kvalitetu proizvoda prepoznali su brojni partneri. Maritimo Recycling surađuje s Dubrovačkim muzejima, ranije je izrađivao proizvode za Rio Mare, a trenutačno razvija uzorke i za Coca-Colu koristeći upravo njihove plastične čepove. Iako se posljednjih godina promijenio način pakiranja pa su čepovi spojeni s bocama, građani ih i dalje odvajaju i šalju udruzi. Time pokazuju koliko je svijest o recikliranju porasla, ali i koliko ljudi žele biti dio pozitivne promjene.

foto: Nikola Zoko 

Korčula je jedan od onih otoka koji osvajaju na prvi pogled, ali ostaju u sjećanju zbog svega što dolazi nakon njega. Smještena u južnoj Dalmaciji, između Pelješca i Lastova, stoljećima je bila važno pomorsko, trgovačko i kulturno središte Mediterana. Danas je poznata po jednom od najočuvanijih srednjovjekovnih gradova na Jadranu, bogatoj povijesti, vrhunskim vinima i gastronomiji te ljudima koji s jednakim ponosom čuvaju svoju tradiciju i stvaraju nove turističke priče. One se neprestano prepričavaju motivirajući one koji je nisu vidjeli da dođu na Korčulu, prepuste se i uživaju. A kad krene istraživanje, već nakon nekoliko minuta jasno je zašto se Korčula redovito nalazi među najljepšim hrvatskim, ali i europskim otočnim destinacijama. 

Grad koji izgleda kao kamena razglednica

Povijest Korčule seže više od dvije tisuće godina unatrag. Otok su naseljavali Grci, Iliri, Rimljani, Mlečani i Austrijanci, a svaka je civilizacija ostavila svoj trag u arhitekturi, običajima i načinu života. Najveći dragulj svakako je stari grad Korčula, jedan od najočuvanijih srednjovjekovnih gradova na Mediteranu. Opasan snažnim kamenim zidinama i kulama, često ga nazivaju “malim Dubrovnikom”, no Korčula ima vlastiti identitet. Posebnost njezine urbanističke strukture krije se u rasporedu ulica koje podsjećaju na riblju kost. Taj raspored nije nastao slučajno-projektiran je kako bi zaštitio stanovnike od jakih vjetrova, a istovremeno omogućio dovoljno svježine tijekom ljetnih mjeseci. Najveća pogreška koju možete napraviti jest na Korčulu doći samo na jednodnevni izlet!  Ovaj otok traži vrijeme i a jutarnju kavu uz more dok ribari vraćaju barke u luku. Vrijeme za šetnju kroz vinograde Lumbarde, Smokvice ili Čare. Vrijeme za kupanje u skrivenim uvalama do kojih se dolazi pješice ili kajakom. Vrijeme za razgovor s vinarima, maslinarima i obiteljima koje ovdje već desetljećima njeguju svoje nasade. Korčula nije destinacija koja se “odrađuje”. Ona se istražuje polako, baš onako kako ovdje otočani žive.

Otok Marka Pola

Gotovo da nema posjetitelja koji u Korčulu dođe, a da ne poželi saznati nešto više o Marku Polu. Prema lokalnoj tradiciji upravo je ovdje, u 13. stoljeću, rođen jedan od najvećih svjetskih putnika i istraživača. Iako povjesničari već godinama raspravljaju o njegovu rodnom mjestu, Korčulani svoju priču ponosno njeguju i pretvaraju u jedno od najzanimljivijih kulturnih iskustava na otoku. U staroj gradskoj jezgri nalazi se Marko Polo Centar , interpretacijski prostor koji posjetitelje vodi kroz život čovjeka čija su putovanja promijenila pogled Europe na Daleki istok. S vrha kule pruža se jedan od najljepših pogleda na grad, Pelješki kanal i okolne otočiće, a upravo ondje mnogi shvate koliko su more i putovanja oblikovali identitet Korčule. No, Marko Polo ovdje nije samo povijesna ličnost. On je simbol otvorenosti prema svijetu. Simbol istraživanja, znatiželje i trgovine, vrijednosti koje su stoljećima oblikovale ovaj otok.

Vrijedni ljudi najveće su bogatstvo Korčule

Korčulani će vam često reći kako je njihovo najveće bogatstvo zemlja. Na otoku gotovo da ne postoji obitelj koja nije povezana s vinogradarstvom, maslinarstvom, ribarstvom,medarstvom ili proizvodnjom domaćih delicija. Upravo zato nije neobično čuti podatak da  je na 50 kilometara (koliko je veliki otok) nalazi gorovo 50 kušaonica.  Na svakom je posjetitelju da odabere ono što želi kušati/doživjeti a onda se degustacija pretvara o predivnu priču o povijesti proizvodnje na ovom otoku. Domaćini će vas provesti kroz vinograde, pokazati kako nastaje pošip ili grk, dati vam na degustaciju nekoliko vrsta maslinova ulja ili poslužiti domaći sir, pršut i tek ispečeni kruh. Jedna od nezaobilaznih adresa za sve koji žele upoznati autentične okuse Korčule svakako je OPG Komparak. Nalazi se nedaleko starih gradskih zidina, na čijim će vas ulaznim vratima dočekati Vlaho Komparak jedan od najznačajnijih medara na otoku koji godinama razvija ekološku proizvodnju meda i pčelinjih proizvoda, a danas njegova obitelj uz med proizvodi i vrhunsko maslinovo ulje, džemove te nagrađivani craft gin TRUT, nastao od meda i aromatičnog mediteranskog bilja. Tijekom degustacije gosti ne kušaju samo proizvode, već upoznaju cijeli proces nastanka meda, život pčela i važnost očuvanja otočnog ekosustava. 

Mariola wine bar- najbolja adresa za upoznavanje okusa Korčule

U samom srcu staroga grada nalazi se Mariola wine bar, mjesto koje je posljednjih godina postalo nezaobilazna adresa za sve koji žele upoznati autohtone okuse otoka. Ovdje se ne dolazi samo na čašu vina. Dolazi se na priču o Korčuli koju s puno entuzijazma priča vlasnica ove gastro adrese- Marija Đurić. Na vinskoj karti nalaze se etikete gotovo svih važnijih korčulanskih vinara, a posebno mjesto zauzimaju autohtone sorte pošip i grk koje su obilježile vinsku kartu otoka. Uz svaku čašu poslužuju se pažljivo odabrani lokalni sirevi, suhomesnati proizvodi i druge delicije malih proizvođača pa svaka degustacija postaje pravo malo putovanje kroz Korčulu.

Seven Seas by Aminess -Korčula na tanjuru u modernom izdanju

Da se tradicija može ispričati na suvremen način, potvrđuje restoran Seven Seas Restaurant & Bar u sklopu Aminess Younique Korčula Heritage Hotela. Restoran vodi chef Matija Bogdan, jedan od kuhara nove generacije koji lokalne namirnice pretvara u elegantna, moderna jela inspirirana Mediteranom. Njegova filozofija temelji se na jednostavnoj ideji- koristiti ono najbolje što otok svakodnevno nudi. Svježa riba i plodovi mora, sezonsko povrće, otočno začinsko bilje, maslinovo ulje i lokalna vina čine osnovu jelovnika koji se mijenja ovisno o godišnjem dobu. Koncept “slow fooda” ovdje nije trend, nego način razmišljanja. Hrana se priprema bez žurbe, s naglaskom na kvalitetu sastojaka i poštovanje prema lokalnim proizvođačima, a svaki tanjur priča priču o Korčuli, njezinim poljima, moru i ljudima koji već generacijama stvaraju vrhunske namirnice.

Otok koji slavi svoju baštinu na potpuno drugačiji način

Dok mnoga turistička mjesta tijekom ljeta organiziraju uobičajene pučke fešte, Korčula je posljednjih godina otišla korak dalje. Ovdje se uoči Uskrsa održava Vela setemana (lokalni naziv za Veliki tjedan) jedan je od najvažnijih vjerskih i kulturnih događaja na Korčuli. Riječ je o  višestoljetnoj tradiciji koja uključuje liturgijska slavlja, procesije i djelovanje triju povijesnih korčulanskih bratovština. Upravo zbog svoje jedinstvenosti 2025. godine upisana je u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro. Na Korčuli se dočekuje Nova godina ali se i na poseban način,već 20 godina, obilježava Doček pola nove godine. Manifestacija je to koja označava početak dugog i veselog ljeta na ovom otoku. Ulice grada preplavi vesela maškarana povorka, a cjelodnevni program završava, kako i priliči- vatrometom.  Manifestacija je vrlo brzo postala jedna od najprepoznatljivijih ljetnih atrakcija otoka za koju i domaći i stranci traže ‘krevet više’. 

Što doživjeti na Korčuli ovog ljeta? 

Turistička zajednica Grada Korčule, na čelu s direktoricom Milijanom Borojević, osmislila je niz manifestacija koje nisu namijenjene samo zabavi turista, nego pričanju autentične priče o otoku, njegovoj povijesti i ljudima. Već krajem srpnja (29.7.) slijedi blagdan svetog Todora (zaštitnika Korčule) i Dan grada. Iako na prvi pogled zvuči poput klasične proslave, riječ je o jednom od najvažnijih dana u životu Korčulana i procesijama koje organiziraju tri bratovštine koje djeluju na ovom otoku. Početkom kolovoza (7-8.8) grad živi za još jednu neobičnu tradiciju- Prvenstvo grada u vaterpolu. Četiri gradske četvrti odmjeravaju snage u natjecanju koje okuplja gotovo cijelu Korčulu. Navijači, baklje i atmosfera podsjećaju na velika sportska natjecanja, a pobjeda donosi prestiž koji traje cijelu godinu. Ljubitelji gastronomije već godinama ne propuštaju Žrnovsku makarunadu (9.8.), manifestaciju posvećenu ručno rađenim žrnovskim makarunima, jednoj od najpoznatijih tradicionalnih tjestenina Dalmacije. Makaruni se ovdje još uvijek izrađuju ručno, prema receptima koji se prenose generacijama, a kušanje tjestenine i različitih umaka postaje pravi gastro doživljaj.  Poseban doživljaj donosi i Festival viteških igara Korčule (30.8.-13.10), koji povezuje gotovo cijeli otok. Moreška, Kumpanjija, Moštra i druge viteške igre stoljećima su simbol Korčule, a tijekom festivala izvode se u različitim mjestima- od Korčule i Žrnova do Pupnata, Čare, Smokvice i Vele Luke. Posjetitelji tako imaju priliku upoznati bogatu nematerijalnu baštinu koja je i danas sastavni dio života lokalnog stanovništva. Rujan će biti i u znaku Festivala svjetla (11.9.), kada kamene ulice, trgovi i zidine postaju pozornica svjetlosnih instalacija i umjetničkih projekcija koje starom gradu daju potpuno novo lice.

 Otok kojem se uvijek vraćate  

Korčula je dokaz da najljepše destinacije nisu nužno one s najviše atrakcija, nego one koje imaju dušu. Ovdje se stoljetna povijest isprepliće s okusima lokalne kuhinje, vrhunskim vinima, običajima koji se s ponosom prenose s generacije na generaciju i ljudima koji svoj otok ne predstavljaju samo kao mjesto za odmor, već kao način života. Možda ćete na Korčulu doći zbog priče o Marku Polu, srednjovjekovnih ulica ili fotografija koje ste vidjeli na društvenim mrežama, možda na jednu od ljetnih manifestacija, možda zbog divne gastronomije i čaše vina. Koji god je razlog ovaj otok će vas osvojiti i pustite da s njega otputujete s uspomenama na doživljaje koje ne zaboravljate lako. A kad je se ponovo zaželite, onda vas dočekuje spremna da vam otkrije neko svoje novo lice koje će vas ponovo oduševiti. 

Kad se govori o omiljenim hrvatskim otocima, jedno ime uvijek se izdvaja- Krk. Mnogi ga biraju za vikend bijeg iz užurbane svakodnevice, brojni vlasnici vikendica smatraju ga svojim drugim domom, a tijekom ljeta njegove plaže, šetnice i mjesta pune gosti iz Slovenije, Austrije, Njemačke, Italije i brojnih drugih europskih zemalja. Razlog nije teško pronaći. Krk uspješno spaja sve ono što suvremeni putnici traže-blizinu kopna,  netaknutu prirodu, bogatu kulturnu baštinu, izvrsnu gastronomiju i iznimnu prometnu povezanost. Rijetko koji hrvatski otok može se pohvaliti činjenicom da do njega možete stići gotovo na sve moguće načine. Već desetljećima Krčki most spaja otok s kopnom, trajektne linije povezuju ga s okolnim otocima, smještena upravo na Krku, Zračna luka Rijeka ( nalazi se na otoku Krku, oko 1 km istočno od Omišlja) tijekom turističke sezone dovodi tisuće putnika iz cijele Europe koji ovaj otok biraju kao idealan za vikend odmor i za višednevno ljetovanje. No njegova najveća vrijednost ipak nije u lakoći dolaska, nego u onome što posjetitelje ondje dočeka. Kristalno čisto more, raznolike plaže, guste hrastove šume, stoljetni maslinici, slikovita mjesta, bogata glagoljaška baština i tragovi brojnih civilizacija pretvorili su Krk u jedan od najraznovrsnijih hrvatskih otoka. Svaki njegov kutak skriva novu priču, a jedna od najzanimljivijih počinje upravo u gradu koji nosi isto ime kao i otok.

„Čovjek je ključ uspjeha svake destinacije. Priroda, baština i turistička infrastruktura stvaraju potencijal, ali Krčani svojim znanjem, gostoljubivošću i predanošću stvaraju doživljaj zbog kojeg se gosti vraćaju. Upravo su Krčani ti koji otok Krk pretvaraju iz destinacije u pustolovinu, najbližu pustolovinu koja se pamti.“- kaže Petar Škarpa direktor Turističke zajednice otoka Krka. 

Grad Krk – više od dvije tisuće godina povijesti iza kamenih zidina

Grad Krk nije samo administrativno središte otoka, nego i njegovo povijesno srce. Šetnja njegovim kamenim ulicama vodi kroz više od dvije tisuće godina povijesti tijekom kojih su trag ostavili Rimljani, Mlečani, ali i hrvatska plemićka obitelj Frankopani (knezovi krčki Frankopani). Već pri ulasku unutar gradskih zidina postaje jasno koliko je bogata njegova prošlost. Ovdje se na malom prostoru isprepliću rimski ostaci, srednjovjekovne ulice i impresivne građevine koje svjedoče o važnosti Krka kroz stoljeća. Posebno mjesto zauzima krčka katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije, građena na temeljima ranokršćanske bazilike iz 5. stoljeća. Malo je poznato kako su pri njezinoj gradnji korišteni dijelovi rimskih građevina koje su se nekada nalazile na istom prostoru. Danas se u njezinoj unutrašnjosti još uvijek mogu vidjeti antički stupovi dopremljeni iz sjevernoafričkih kamenoloma još u rimsko doba, što dovoljno govori o važnosti antičkog grada Curicte.

Jedna od najvećih posebnosti grada nalazi se odmah uz katedralu. Riječ je o romaničkoj dvostrukoj kapeli, jedinstvenom primjeru tzv. palatinske kapele povezane s katedralom, kakvih je u romaničkom svijetu sačuvano tek dvadesetak. Povjesničari pretpostavljaju da je služila knezovima Krčkima, kasnije poznatima kao Frankopani, jednoj od najutjecajnijih hrvatskih plemićkih obitelji. Upravo su Frankopani stoljećima obilježili razvoj otoka te bili važni pokrovitelj glagoljice, hrvatskog jezika i kulturne baštine. Njihov utjecaj ostavio je jak trag na Krku koji je jedan od najvažnijih centara hrvatske glagoljice. Ovdje se stoljećima njegovala staroslavenska liturgija, a grad i danas s ponosom čuva uspomenu na biskupa Antuna Mahnića koji je početkom 20. stoljeća dao velik doprinos očuvanju glagoljaške tradicije i osnivanju staroslavenske akademije.

Marina Punat-nautičko srce otoka i početna točka najljepših morskih avantura

Ako se gradu Krku najljepše prilazi kopnom, ljeti posebnu čar pruža dolazak morem. A malo koje mjesto na hrvatskoj obali toliko je povezano s morem kao Punat, dom jedne od najpoznatijih i najuređenijih marina na Jadranu. Marina Punat već desetljećima slovi za jednu od vodećih hrvatskih marina te je mnogim nautičarima prva postaja pri uplovljavanju u Kvarner. Zahvaljujući vrhunskoj infrastrukturi, velikom broju vezova i bogatoj ponudi usluga, tijekom cijele godine okuplja vlasnike brodova iz brojnih europskih zemalja. No njezina vrijednost nije samo u sigurnom vezu. Marina je istodobno polazišna točka za otkrivanje jednog sasvim drukčijeg lica otoka Krka. Odavde možete na izlet Puntarskom dragom, ribarske izlete, kupanje u skrivenim uvalama te cjelodnevne ture prema obližnjim kvarnerskim otocima. Marina Punat posljednjih godina sve više razvija i održivi turizam, ulažući u zaštitu mora, energetsku učinkovitost i suvremene ekološke standarde. Time potvrđuje da vrhunski nautički turizam može ići ruku pod ruku s brigom za okoliš.

Košljun maleni otočić velike povijesti 

Tek nekoliko minuta vožnje brodicom iz Marine Punat dovoljno je da stignete na jedan od najposebnijih hrvatskih otočića. Košljun, na kojem se nalazi i istoimeni franjevački samostan prostire se na svega nešto više od šest hektara ali njegova povijest, duhovnost i prirodna ljepota daleko nadilaze njegove dimenzije. Gusta šuma crnike gotovo u potpunosti skriva franjevački samostan i crkvu Navještenja Blažene Djevice Marije, stvarajući dojam kao da se ulazi u neki sasvim drugi svijet. Tišina koju remeti tek cvrkut ptica i šum mora razlog je zbog kojeg mnogi Košljun nazivaju oazom mira usred Puntarske drage. No otočić nije zanimljiv samo zbog samostana koji stoljećima čuvaju franjevci. Njegova je priča isprepletena i jednom od najpoznatijih krčkih legendi. Prema predaji, na mjestu današnje Puntarske drage nekoć se nalazilo plodno polje dvojice braće. Jedan od njih bio je slijep, a drugi ga je prilikom podjele uroda godinama varao. Kada je nepravda postala prevelika, nebo je poslalo silno nevrijeme koje je potopilo cijelo polje. Iznad površine mora ostao je samo mali komadić zemlje koji je pripadao poštenom, slijepom bratu. Taj je komadić, kaže legenda, postao današnji Košljun. Ovaj jedinstveni otočić skriva i pravo kulturno blago. Samostan čuva vrijednu etnografsku zbirku, arheološke nalaze, stare rukopise, bogatu knjižnicu s tisućama knjiga te zbirke koje svjedoče o stoljećima života na otoku Krku. Posebno mjesto zauzima glagoljaška baština, po kojoj je Krk nadaleko poznat. Osim povijesti, na otoku osvaja i priroda. Zahvaljujući blagoj klimi i stoljetnoj zaštiti franjevaca, na otočiću raste više od 500 biljnih vrsta, među kojima su brojne mediteranske i rijetke vrste.

Izleti za male i velike! 

Boravak na Krku ne završava kupanjem i razgledavanjem povijesnih znamenitosti. Otok posljednjih godina sve više razvija sadržaje koji gostima omogućuju da upoznaju njegovu prirodu, tradiciju i način života, a jedan od takvih izleta, kojeg kombinirajte s jednom od otočkih manifestacija je posebno je zanimljiv obiteljima s djecom. U neposrednoj blizini Punta nalazi se Farm Olivaro, mjesto koje spaja stoljetnu tradiciju uzgoja maslina s iskustvom boravka u prirodi. U maslinicima dobrodošlicu će vam poželjeti  životinje, a ljubazni će vas domaćini povesti na hranjenje životinja koje žive na ovom mjestu. Sve je popularniji i aktivni odmor. Krk je posljednjih godina postao jedna od vodećih hrvatskih outdoor destinacija. Brojne biciklističke i pješačke staze vode kroz vinograde, maslinike, šume i uz spektakularne vidikovce s kojih pogled seže prema Cresu, Rabu, Velebitu i kvarnerskom arhipelagu.

Camino Krk- savršen način za doživljaj otoka 

Posebno mjesto među aktivnostima zauzima Camino Krk, službena hrvatska Camino ruta koja je do europske mreže hodočasničkih putova sv. Jakova (Camino de Santiago). Ruta duga oko 150 kilometara te podijeljena u sedam etapa koje omogućuju cjelovit doživljaj otoka- prirodne, kulturne i sakralne baštine. Upravo raznolikost otoka od kamenjara i morskih litica do zelenih šuma u unutrašnjosti otoka ono je što hodočasnici najčešće izdvajaju kao najveće iznenađenje. Na relativno malom prostoru izmjenjuju se sasvim različiti pejzaži, zbog čega svaki dan hoda donosi potpuno novo iskustvo. Camino Krk  posljednjih godina privlači i sve veći broj gostiju izvan glavne turističke sezone, a ono što možete doživjeti tijekom cijele godine na ovoj ruti to je jedinstvenost ovog otoka.

Na kraju- kako god odlučite provesti vrijeme na Krku- od istraživanja srednjovjekovne baštine, izleta poput onih na otočić Košljun, kušanja vrhunskih maslinovih ulja, čaše vina-posebno žlahtine, kušati janjetinu ali i plodove mora, prošetati dijelom Camina ili jednostavno pronaći svoju skrivenu uvalu daleko od gužve  Krk će vam sve to omogućiti. Upravo zato je ovaj otok nekome idealno mjesto za aktivan odmor, drugome nautička baza za istraživanje Kvarnera, trećemu obiteljska destinacija puna sadržaja a mnogima jednostavno mjesto na kojem se na najbolji način rješava stresa i odmara u potpunosti.

foto: NIkola Zoko

Na samom ulazu na poluotok Pelješac, između Dubrovnika i Korčule, smjestio se Ston- gradić koji posljednjih godina sve češće završava na popisu mjesta koja vrijedi posjetiti tijekom boravka na jugu Hrvatske. I dok ga mnogi i dalje povezuju isključivo s kamenicama ili impresivnim zidinama, dovoljno je provesti jedan dan u njegovim kamenim ulicama kako bi postalo jasno da je riječ o destinaciji koja nudi mnogo više. Ston je mjesto u kojem se na svakom koraku isprepliću povijest, gastronomija i tradicija. Njegove zidine stoljećima su čuvale jedno od najvećih bogatstava Dubrovačke Republike- bijelo zlato, sol – zbog koje je ovaj gradić imao iznimnu stratešku važnost. Danas su upravo taj obrambeni sustav, najstarija aktivna solana u Europi i vrhunska gastronomska ponuda glavni razlozi zbog kojih Ston privlači sve veći broj domaćih i stranih posjetitelja. No, ono što ga razlikuje od brojnih jadranskih destinacija nije samo bogata povijest. Ston je uspio sačuvati autentičnost i onu prekrasnu ‘vibru’ mediteranskog grada. Ovdje će vas u starim kamenim ulicama dočekati ljubazni domaćini, zamirisati će vam rižota i buzare, a sadržaji koji ovaj gradić čine jedinstvenim potaknuti će vas da Ston istražite tijekom dana.

Posjet Stonu teško je zamisliti bez obilaska njegovih monumentalnih zidina, koje se s pravom ubrajaju među najvrjednije spomenike fortifikacijske arhitekture u Europi. Izgrađene nakon što je Dubrovačka Republika 1333. godine preuzela Ston i Pelješac, zidine su stoljećima štitile grad, stanovništvo i najvrjedniji resurs toga vremena- sol. Danas se protežu u dužini od oko 5,5 kilometara te povezuju Ston i Mali Ston, zbog čega ih mnogi nazivaju europskim odgovorom na Kineski zid. Obilazak je moguće započeti iz Stona ili Malog Stona. Posjetiteljima su na raspolaganju dvije ulazne točke, a šetnja vodi preko kamenih stepenica, srednjovjekovnih kula i utvrda sve do impresivnih vidikovaca s kojih se pruža pogled na Solanu Ston, Malostonski zaljev i pelješke brežuljke. Za obilazak otvorenog dijela zidina potrebno je izdvojiti između sat i pol i dva sata, ovisno o tempu i broju zaustavljanja. Posebnost Stonskih zidina nije samo njihova veličina, već i složen obrambeni sustav koji je nekoć obuhvaćao deset okruglih i 31 četvrtastu kulu, šest bastiona te nekoliko tvrđava. Danas predstavljaju jednu od najvećih turističkih atrakcija juga Hrvatske i nezaobilaznu postaju za sve koji žele upoznati bogatu povijest Stona iz jedinstvene perspektive-šetajući zidinama koje već gotovo sedam stoljeća dominiraju ovim krajolikom.

Postoji li bolji način za rashladiti se tijekom ljetnih vrućina od kuglice omiljenog sladoleda? Teško. Još ako možete birati između autentičnog talijanskog gelata, voćnih sorbeta od stopostotnog voća, kremastih sladoleda, kurtoša punjenog gelatom, bubble wafflea ili toplih fritula s domaćim kremama, onda obična šetnja uz more vrlo lako preraste u pravi gastro doživljaj. Upravo tom omiljenom ljetnom slasticom već devetu godinu zaredom slave se okusi, kreativnost i dobra atmosfera na Festivalu sladoleda u Njivicama koji od 6. do 12. srpnja ovo kvarnersko mjesto pretvara u najslađu ljetnu pozornicu na Jadranu. Ove godine sladoled se može kušati na čak 12 gastro adresa u Njivicama te pet festivalskih punktova, a vrhunski proizvođači sladoleda i originalnih deserata stigli su iz cijele Hrvatske. Kako i priliči ovom veselom festivalu bogata ponuda ledenih slastica upotpunjena je koncertima, dječjim radionicama, uličnim performerima i brojnim iznenađenja, zbog čega je Festival sladoleda odavno prerastao granice klasične gastronomske manifestacije i postao jedan od najiščekivanijih ljetnih događaja na otoku Krku.

- Festival sladoleda već devetu godinu označava početak ljeta u Njivicama. Sretna sam što su to prepoznali brojni proizvođači sladoleda koji iz godine u godinu pomiču granice u prezentaciji i načinu posluživanja sladoleda koji je tijekom tih tjedan dana glavna slastica u našim Njivicama. Priču o sladoledu prepoznali su brojni turisti koji nerijetko bukiraju svoj smještaj u terminu održavanja festivala. Ljeto je kod nas počelo i kao što vidite kod nas se traži krevet više!- kaže direktorica TZ Omišalj Njivice Andrea Orlić Čutul dodajući kako se program Festivala sladoleda proteže duž Ribarske obale, Lukobrana i u sklopu Aminess Resorta te da se uz 17 punktova s ponudom koja će zadovoljiti i najveće ljubitelje slatkog nalaze i brojni programi i za najmlađe. 

Što kušati na Festivalu sladoleda ovog ljeta? 

Među najzanimljivijim izlagačima ovogodišnjeg festivala svakako se ističe Storia Gelato, riječki brend koji je posljednjih godina stekao brojne poklonike zahvaljujući autentičnom pristupu izradi sladoleda. Njihova filozofija temelji se na ideji da pravi gelato ne treba skrivati kvalitetu iza pretjerano jakih aroma i umjetnih dodataka. Umjesto toga, svaki okus nastaje od pažljivo biranih sastojaka i receptura inspiriranih talijanskom tradicijom. Rezultat su kremasti sladoledi punog okusa koji podsjećaju na male obiteljske gelaterije u Italiji. U Njivicama će posjetitelji moći kušati njihove najpoznatije klasike, ali i sezonske okuse koji se pripremaju u manjim serijama. Ono što Storia Gelato posebno izdvaja jest osjećaj da ne jedete samo desert, nego mali ritual uživanja koji priziva ljeto, more i bezbrižne večeri uz obalu. A znate li koji sladoled s ovog festivala možete kušati i ponijeti kući kao najbolji suvenir? Ove su godine Festival sladoleda posjetili i LIOGRIZKI- slovenski brend liofiliziranog voća i povrća  koji godinama voće iz svog uzgoja u trenutku pune zrelosti pretvara u hrskavi snack. Za festival sladoleda stigli su s liofiliziranim sladoledom- bogatog okusa svih poznatih voćnih i mliječnih aroma. Ovaj se sladoled ne liže već gricka, a ono što vam ostane možete ponijeti kući. 

Od kuroša do fritula sa sladoledom! 

Hrvatska je jedna od rijetkih europskih destinacija kojoj je more podarilo više od tisuću otoka,otočića i hridi, razvedenu obalu dugu više od šest tisuća kilometara, skrivene uvale, povijesne gradove pod zaštitom UNESCO-a i neke od najljepših zalazaka sunca na Mediteranu. Upravo zato postavlja se pitanje: kako u samo sedam dana doživjeti ono najbolje što Jadran nudi? Automobil će vas odvesti od mjesta do mjesta, ali će vas istodobno izložiti prometnim gužvama, trajektnim linijama, svakodnevnom raspakiravanju i ponovnom pakiranju kofera. Veliki kruzeri Jadran povezuju s Europskim destinacijama pa ne vidite Hrvatsku u potpunosti. Upravo zato sve više iskusnih putnika bira treću opciju- popularna luksuzna mala krstarenja koja spajaju udobnost boutique hotela s intimnim doživljajem istraživanja hrvatske obale. Na takvim brodovima nema dugih redova ni osjećaja masovnog turizma, na brodu je manje od 40 putnika koji baš poput vas uživaju u istraživanju destinacija- od velikih gradova, netaknutih dijelova prirode, do kupanja u uvalama koje karakterizira kristalno čisto mor daleko od prenapučenih plaža nakon čega ćete u istraživanje destinacija i večernju šetnju kamenim ulicama. Jedna od najvećih prednosti luksuznih malih krstarenja jest raznolikost itinerara. Svakome je dana mogućnost za odabir mjesta polaska, smjer putovanja i regija koju želite  istražiti -od Kvarnera preko srednje Dalmacije pa sve do dubrovačkog područja. Ipak, postoji ruta koju mnogi smatraju jednom od najljepših na cijelom Jadranu. Ona povezuje Trogir i Dubrovnik te tijekom sedam dana vodi u istraživanje najpoznatijih hrvatskih otoka, nacionalne parkove, prirodne fenomene i gastronomske destinacije koje zajedno čine savršen presjek svega što Hrvatska nudi.

Sedam dana kroz najljepše lice Dalmacije

Putovanje započinje u Trogiru, jednom od najbolje očuvanih romaničko-gotičkih gradova Europe. Njegove kamene ulice, palače i uske kalete odmah stvaraju osjećaj da je odmor započeo u posebnom ritmu. Prva otočna postaja je Brač, najveći dalmatinski otok poznat po bijelom bračkom kamenu od kojeg su građene neke od najpoznatijih svjetskih građevina. Osim impresivne prirode i šarmantnih mjesta Brač s lukom Bol pokazuje i jednu od 10 najljepših plaža na svijetu- Zlatni rat. Nakon Brača slijedi Hvar- otok koji već godinama nosi reputaciju jedne od najsunčanijih mediteranskih destinacija. No Hvar nije samo glamur i luksuzne jahte. To je otok stoljetnih maslinika, vinograda, mirisa lavande, venecijanske arhitekture i živopisnih trgova koji tijekom ljetnih večeri postaju pozornica mediteranskog života. Kad ste na Hvaru svakao doživite otok i kroz eno-gastro priču. Jedna od najpopularnijih gastro adresa u staroj jezgri je Restoran Passarola s konceptom Le Specialità koji omogućuje jedinstveni finedining koncept sljubljivanja lokalnih namirnica, talijanskog stila posluživanja sljubljenog s lokalnim vinima koje pomno bira sommelierkom Sabinom Čakš.  Treći otok na ruti je Vis, jedan od najautentičnijih hrvatskih otoka. Zbog svoje vojne prošlosti desetljećima je bio zatvoren za strane posjetitelje, zahvaljujući čemu je sačuvao iznimnu prirodu i autohtoni način života. Upravo ta neopterećenost masovnim turizmom danas ga čini jednim od najposebnijih mjesta na Jadranu. Njegove slikovite uvale, kamene kuće i kristalno čisto more osvojili su i filmsku industriju pa je upravo ovdje sniman veliki dio holivudskog hita Mamma Mia! Here We Go Again, koji je ljepote Visa predstavio milijunima gledatelja diljem svijeta. Otok Vis ima i svoju eno-gastro priču. Ulicama Visa miriši svježe ispečena tradicionalna viška i komiška pogača a njezin opojni miris vodi sve do Viškog cvita, vlasnice Mirele Blagojević. Dok uživate u slanim zalogajima posjet ovom gastro kutku završite uz Viški cvit, autohtonu slasticu napravljenu od jednostavnih sastojaka te ručno oblikovanu u cvijet. Uz višku pogaču, na Visu treba kušati i ‘viško vino’. Na vinsku degustaciju put će vas odvesti u vinariju Vislander gdje ćete danu nazdraviti pjenušcem, a onda uz rashlađenu elegantnu vugavu, autohtonu sortu koja je postala zaštitni znak Visa, ali i plavac mali. Dok kušate opojno vino u ovoj vinariji ćete čuti i priču o stoljetnoj vinskoj tradiciji koja se na otoku prenosi s generacije na generaciju.S Visa se odlazi prema jednom od najvećih prirodnih fenomena hrvatske obale- Modroj špilji na otočiću Biševu. Sunčeve zrake koje kroz podvodni otvor stvaraju nestvarnu plavu svjetlost pretvaraju unutrašnjost špilje u prizor koji izgleda gotovo nestvarno.

Od ‘malog do velikog’ Dubrovnika 

Nestvarni prizori pratit će vas i nekoliko sati kasnije kada vaš brod uplovi u Korčulu, jedan od najljepših srednjovjekovnih gradova na hrvatskoj obali. Zbog impresivnih kamenih zidina, uskih kamenih ulica i očuvane povijesne jezgre mnogi je s razlogom nazivaju malim Dubrovnikom. Grad, koji se ponosi bogatom pomorskom baštinom i legendom o Marku Polu, tijekom ljeta živi posebnim ritmom, a među najzanimljivijim događajima svakako je tradicionalni doček polovice Nove godine 30. lipnja, kada se stara gradska jezgra pretvara u veliku pozornicu ispunjenu maškarama, glazbom, plesom i veseljem.Korčula je jednako poznata i po svojoj bogatoj eno-gastro ponudi. Zanimljiv je podatak da se gotovo svakom kilometru otoka nalazi jedan OPG što govori o vrijednim ljudima koji generacijama njeguju vinograde, maslinike i tradicionalnu proizvodnju hrane. Zato je posjet otoku prilika za kušanje vrhunskih vina od autohtonih sorti poput pošipa, grka i plavca malog, domaćih maslinovih ulja i meda OPG Komparak kojeg mnogi putnici smatraju najzdravijim suvenirom. Boravite li u Korčuli, doživite posebno kreiranu večeru u restoranu 7 Seas, smještenom u elegantnom Aminess Younique Korčula Heritage Hotelu, gdje se u prava mala remek djela na tanjuru spajaju  lokalne namirnice i tradicionalni recepti. Nakon kulturne baštine slijedi susret s prirodom- Nacionalni park Mljet. Zeleni otok, poznat po gustim borovim šumama i s čak dva  slana jezera, često se opisuje kao jedan od najmirnijih kutaka Mediterana, a kad ste u ovom NP ono što morate posjetiti je otok Sv.Marije s istoimenim dominikanskim samostanom. 

Prije dolaska u Dubrovnik ruta vodi do Stona, mjesta koje ljubitelji gastronomije smatraju nezaobilaznom postajom. Stonski zaljev dom je najpoznatijih hrvatskih kamenica koje se već stoljećima uzgajaju u idealnim prirodnim uvjetima. Kušati svježe kamenice neposredno iz mora iskustvo je koje savršeno zaokružuje priču o dalmatinskoj gastronomiji, a osim u restoranima kamenice se mogu kušati direktno iz mora na farmi kamenica Gusta me. Ston, poznat po jednim od najdužih obrambenih zidina u Europi, osvaja spojem bogate povijesti, kamenih ulica i autentične dalmatinske atmosfere. Nakon šetnje impresivnim zidinama i starom gradskom jezgrom iz koje možete zaviriti i u Solanu, nezaobilazna je gastronomska postaja Konoba Baća, omiljeno mjesto domaćih i stranih gostiju koje radi tijekom cijele godine. Mnogi mu se vraćaju upravo zbog legendarnih zelenog i crvenog rižota, pripremljenih prema receptima koji već godinama oduševljavaju ljubitelje vrhunske dalmatinske kuhinje. Dubrovnik je veličanstven završetak putovanja Jadranom. Njegove monumentalne zidine, kamene ulice Straduna i impresivna povijesna jezgra pod zaštitom UNESCO-a ostavljaju bez daha svakog posjetitelja. Grad u kojem se isprepliću povijest, kultura i mediteranski način života savršeno zaokružuje tjedan ispunjen nezaboravnim doživljajima hrvatske obale kojem točku na ‘I’ stavlja luka Gruž. Dok s ovog mjesta čekate transfer na odredištima gdje živite iskoristite vrijeme za istraživanje Gruža-zavirite u kreativnu četvrt TUP uz Red History Museum, interaktivni muzej posvećen svakodnevici druge polovice 20. stoljeća, te Maritimo Recycling, inspirativnu priču o recikliranju plastike iz Jadrana. Posjet zaokružite na Gruškoj placi, gdje lokalni proizvođači nude autentične okuse dubrovačkog kraja i dodatne suvenire s ovog putovanja. 

Katarina Line – tvrtka koja je promijenila način na koji svijet upoznaje Hrvatsku

Kada se govori o luksuznim malim krstarenjima hrvatskom obalom, jedno ime već više od tri desetljeća zauzima posebno mjesto- Katarina Line. Danas je riječ o jednoj od najvećih receptivnih agencija koja strancima pokazuje najbolje od Hrvatske, ali i vodećem hrvatskom specijalistu za mala krstarenja Jadranom. Sve je počelo davne 1992. godine u Opatiji, usred jednog od najizazovnijih razdoblja novije hrvatske povijesti. Dok je turizam tek tražio put prema oporavku, Katica Hauptfeld donijela je hrabru odluku i osnovala turističku agenciju s jednostavnom, ali snažnom vizijom-pokazati svijetu Hrvatsku kroz poseban doživljaj i autentična iskustva. U početku je agencija organizirala hotelski smještaj i kopnene ture, no vrlo brzo postalo je jasno da se najveće bogatstvo Hrvatske nalazi upravo na moru.Tako je 1993. organizirano prvo krstarenje tradicionalnim drvenim brodom što je zapravo bio početak koncepta koji će tijekom godina postati jedan od zaštitnih znakova hrvatskog turizma. Jedna od najvećih vrijednosti Katarina Linea upravo je činjenica da je riječ o obiteljskoj tvrtki. Osnivačica Katica Hauptfeld i danas aktivno sudjeluje u poslovanju, dok novu generaciju predstavljaju njezina djeca- Anamaria Hauptfeld Schweitzer, zadužena za odjel krstarenja, te Daniel Hauptfeld, koji vodi marketinški razvoj brenda. Upravo ovaj tim svake godine iznova jača poseban koncept putovanja. Za razliku od velikih kruzera, putovanja ovog tipa omogućuju da uz mali broj putnika te individualan pristup pristanete u luke koje su velikim kruzerima nedostupne te na taj način doživite Hrvatsku ne poseban način. Tijekom godina Katarina Line razvila je impresivnu flotu koja obuhvaća tradicionalne drvene brodove, premium kruzere te moderne Deluxe i Deluxe Superior jahte poput broda Ave Maria, izgrađenog 2018. (prima samo 38 putnika u 19 elegantnih kabina, stvarajući ugođaj privatne jahte). Razvoj kompanije dobio je novu dimenziju- 2024. godine otvaranjem hotela Keight Hotel Opatija, Curio Collection by Hilton.Smješten u samom središtu Opatije, svega nekoliko koraka od mora. Gosti ondje mogu započeti ili završiti svoje putovanje kroz Hrvatsku, produžujući iskustvo odmora prije ukrcaja ili iskrcaja. Na taj način putovanje ne završava silaskom s broda nego se nastavlja u gradu koji se smatra kolijevkom hrvatskog turizma.

foto: Nikola Zoko i promo

Kako bismo dobili stručan uvid u stvarno stanje na terenu, razgovarali smo sa Sašom Perkom, magistrom inženjerom građevinarstva. U detaljnoj analizi, Perko otkriva ključne točke ranjivosti domaćih objekata, od propusta u fazi projektiranja i izvođenja radova, preko kroničnog nedostatka održavanja, pa sve do konkretnih koraka i modela sufinanciranja kojima se postojeća arhitektura može prilagoditi vremenu koje dolazi. Njegova upozorenja i savjeti jasno ukazuju na to da se pristup upravljanju nekretninama u Hrvatskoj mora korjenito promijeniti.

Zastarjele norme i opasnost od starijeg građevinskog fonda

Građevinska praksa u Hrvatskoj suočava se s ozbiljnim nasljeđem prošlosti. Velik dio stambenih i javnih objekata građen je u vremenima kada su klimatski pokazatelji bili znatno drugačiji nego danas, zbog čega suvremene vremenske nepogode redovito razotkrivaju tehničke nedostatke na starijim zgradama, ponajviše na krovovima i fasadnim sustavima.

“Postojeći građevinski fond projektiran je prema normama koje su odražavale klimu prošlog stoljeća, pa nas današnje vrijeme redovito ‘iznenađuje’ pojavama koje statistički više nisu iznimka”, objašnjava magistar inženjer građevinarstva Saša Perko. “Stariji i neodržavani fond naročito je opasan za vrijeme kratkih ali intenzivnih olujnih nevremena kojima svjedočimo zadnjih par ljeta — zbog loših tehničkih detalja, ponajviše krovova i fasada, letjeli su crijepovi i kompletne konstrukcije lakih limenih pokrova, pa su se čak otkidale i fasade, što smo vidjeli u Zagrebu prije koji mjesec.”

Problem betonizacije i poplavljenih podzemnih etaža

Nisu, međutim, ugroženi samo krovovi. Prilikom svakog jačeg pljuska svjedočimo dramatičnim prizorima u kojima podzemne garaže, podrumi i ulazi u zgrade u kratkom roku budu poplavljeni. Problem leži u činjenici da su ove etaže najniže točke svakog objekta, pa se sva suvišna voda prirodno slijeva prema njima kada javni odvodni sustavi dosegnu svoj maksimum. Glavni krivac za to je nekontrolirani urbani razvoj i gubitak prirodnih površina.

“Velik dio problema posljedica je prekomjerne betonizacije gradova: što više izbetoniramo, to manje tla ostaje da upije vodu, pa sve odlazi u odvodnju”, upozorava Perko. “Rješenje nije graditi megalomanske oborinske sustave, nego racionalnije planirati prostor — zato kvalitetni prostorni planovi propisuju određeni postotak prirodnog terena na parceli, ne samo zbog zelenila, već i da se dio vode procijedi kroz tlo umjesto u kanalizaciju. Sličnu logiku nude i moderni zeleni krovovi s drenažno-retencijskim slojem koji privremeno zadrži višak vode i polako je otpušta, raspršujući vršni udar oborina kroz vrijeme.”

Fizika vjetra: Zašto stradavaju i relativno novi objekti?

Javnost često ostane iznenađena kada u vijestima vidi oguljene fasade i uništena krovišta na zgradama novije gradnje. Građevinska struka objašnjava kako vjetar najjače djeluje na rubnim dijelovima krovova te na uglovima fasada. Na tim mjestima dolazi do stvaranja jakog podtlaka koji građevinske elemente doslovno “siše” prema van i prema gore. Ako se u tim zonama napravi i najmanja pogreška u izvedbi, šteta je neizbježna.

“Problem je podjednako u projektiranju i u radovima. Ovo se događa jer se u projektima često nedovoljno dobro, ili se uopće ne definiraju detalji, spojevi i načini pričvršćivanja nekonstruktivnih elemenata — krovnog pokrova, limarije, fasada”, ističe naš sugovornik. “Ovi se detalji u praksi prečesto prepuštaju majstorima na terenu, koji onda bez razrađenog rješenja i bez nadzora izvode loše spojeve. Vjetar najjače djeluje na rubovima krovova i uglovima fasada, gdje stvara podtlak koji elemente doslovno ‘siše’ prema gore i van. Ako pokrov nije adekvatno sidren ili je kod lijepljenja ETICS fasade bilo nepravilnog tiplanja, vjetar pronađe slabu točku, zavuče se ispod i otkine cijelu plohu fasade.”

Najčešće greške u gradnji: Od limenih krovova do solarnih panela

Analize šteta nakon velikih nevremena redovito pokazuju da destruktivni procesi gotovo uvijek započinju na sitnim, lokaliziranim mjestima. Kada vjetar uspije probiti i podići jedan manji dio krovne plohe, stvara se efekt poluge koji lančanom reakcijom uništava ostatak konstrukcije. Posebno su ugroženi moderni energetski sustavi i laki materijali ako nisu izvedeni s maksimalnom pažnjom.

“Iz našeg iskustva, najčešće smo viđali probleme upravo s krovištima. Tipično sve krene od jednog malog segmenta krovne plohe — u kutevima na strani odakle udara vjetar”, navodi Perko. “Ako taj dio nije dovoljno sidren, otkidanje krovne plohe počne baš tamo i onda povuče za sobom ostatak krovišta. Naročito su osjetljive lake konstrukcije, ispod kojih vjetar lako zalazi i stvara veliki podtlak, pa doslovno odlete. Prošle godine smo nažalost vidjeli kako mnogi limeni krovovi zgrada u potpunosti odlete — ne samo jedna ploča, nego cijelo krovište. Slična je situacija i sa solarnim panelima, kako onima na zemlji, tako i na krovovima zgrada, gdje vjetar pronađe rub, zavuče se ispod, stvori veliki podtlak i otkine ih.”

Zgrada je kao automobil: Tri faktora ranjivosti i zamka neodržavanja

Ukupna ranjivost stambenog fonda u Hrvatskoj rezultat je međudjelovanja triju ključnih čimbenika: arhitektonskog projektiranja, kvalitete samog izvođenja radova te redovitog održavanja. Dok se o prva dva faktora često raspravlja, održavanje se u praksi sustavno zanemaruje. Suvlasnici zgrada nerijetko imaju reaktivni pristup, što znači da se problemima bave tek kada se dogodi prokišnjavanje ili kada dijelovi objekta počnu padati na ulicu. Time se zanemaruju ključni detalji koji prvi stradavaju, poput začepljenih slivnika, oštećene limarije ili mikropukotina na fasadi kroz koje prodire vlaga i uništava vezivne slojeve.

“Rekao bih da se odgovornost može svesti na tri faktora: arhitekturu, izvođenje i neodržavanje. Prva dva smo već dotaknuli, no neodržavanje se naročito vidi u starijem fondu zgrada, gdje suvlasnici ne shvaćaju dovoljno ozbiljno svoju obvezu održavanja i provođenja redovitih godišnjih pregleda”, upozorava ovaj stručnjak. “Zgrada je kao automobil — mora proći ‘tehnički pregled’ barem jednom godišnje, da se utvrdi što je najkritičnije i što se mora popraviti. Umjesto toga vidimo reaktivni pristup: čeka se da nešto procuri ili padne, pa se tek onda reagira. Pritom se zanemaruju elementi koji prvi stradaju u nevremenu — začepljeni žlijebovi i slivnici, limarija i pričvršćenja pokrova, te sitne pukotine na fasadi kroz koje voda uđe i iznutra razgrađuje sloj ljepila. A činjenica je da uloženo u redovite preglede i sitne popravke višestruko vraća kroz izbjegnute troškove — sanacija krovišta ili fasade nakon nevremena uvijek je puno skuplja od održavanja koje bi tu štetu spriječilo.”

Preventivni koraci: Kako preduhitriti katastrofalne štete?

Da bi se spriječili višemilijunski troškovi i ugrožavanje ljudskih života, ključno je promijeniti mentalitet i shvatiti da je briga o nekretnini kontinuirani proces. Preventivni pregledi koje provode ovlaštene osobe omogućuju prepoznavanje skrivenih mana – poput korozije armaturnih šipki, propadanja hidroizolacijskih slojeva ili ranih kapilarnih napuknuća – prije nego što ih ekstremni vremenski uvjeti pretvore u katastrofu.

“Ključ je u redovitom i sustavnom održavanju, koje se kod nas još uvijek prečesto doživljava kao namet, a zapravo je nužnost — kao i kod automobila, gdje nitko ne dovodi u pitanje godišnji tehnički pregled”, naglašava Perko. “Zato bih suvlasnicima i upraviteljima prije svega savjetovao redoviti godišnji stručni pregled, gdje bi ovlašteni inženjer trebao procijeniti stanje svih zajedničkih dijelova zgrade i sustavno dokumentirati oštećenja. Vrijednost je u tome što takav pregled dijagnosticira probleme dok su još nevidljivi — početne pukotine, koroziju armature, degradaciju hidroizolacije ili vlagu u podrumu. Na temelju nalaza izrađuje se plan održavanja, pa se troškovi raspoređuju kroz pričuvu umjesto da dođu odjednom kao hitna intervencija, koja zna biti i višestruko skuplja.”

Nužnost detaljnijih projekata i uvođenja stvarne odgovornosti u nadzor

Prilagodba novim klimatskim uvjetima zahtijeva i zaokret u pravnoj i profesionalnoj sferi građevinskog sektora. Iako su postojeći propisi načelno definirani, problem se pojavljuje u njihovoj selektivnoj primjeni na gradilištima. Povećanje otpornosti gradova nemoguće je postići bez adekvatne edukacije radnika te bez uvođenja stroge prakse i osobne odgovornosti svih sudionika u procesu gradnje.

“Generalno mislim da bi projektna dokumentacija trebala biti detaljnija — s više razrađenih tehničkih detalja. Veći problem od samih propisa vidim u njihovoj primjeni, i tu bih naglasio dvije stvari: edukaciju izvođača i ozbiljnije provođenje stručnog nadzora”, otvoren je inženjer. “Još uvijek u mnogim projektima stručni nadzor postoji samo na papiru — potpisuje se bilo što, bez da je itko stvarno pogledao kako su izvedeni ključni detalji. U Hrvatskoj praktički ne postoji stvarna odgovornost za projektiranje i nadzor, i to bi se trebalo promijeniti. Kad bi projektanti i nadzorni inženjeri češće stvarno odgovarali za propuste, u budućim bi se projektima ozbiljnije pristupalo poslu — a krajnji proizvod, sama građevina, bio bi kvalitetniji i otporniji na ovakve neprilike.”

Financijski modeli i EU fondovi: Kako motivirati suvlasnike?

Konačni i često najveći kamen spoticanja u procesu prilagodbe zgrada jesu financijska sredstva. Budući da su zahvati na ojačanju konstrukcija, krovova i fasada iznimno skupi, suvlasnike je potrebno motivirati jasnim ekonomskim pokazateljima, ali i osvješćivanjem o sigurnosnom aspektu. Srećom, energetski učinkoviti projekti pružaju izvrsnu priliku da se jednim potezom riješi više problema.

“Najbolja motivacija je kombinacija dvaju argumenata. Prvi je financijski: ulaganje u zgradu je danas višestruko jeftinije od kasnije sanacije štete, a uz to podiže i tržišnu vrijednost nekretnine. Drugi je sigurnost, koji nakon potresa i sve češćih nevremena sve više razumijemo”, zaključuje Saša Perko. “Problem je što suvlasnici često reagiraju tek kad šteta nastane, pa je tu ključna edukacija da je pričuva alat za plansko ulaganje, a ne samo za pokrivanje režija. Modeli sufinanciranja postoje i nisu zanemarivi — kroz NPOO i EU fondove raspisivani su pozivi za energetsku obnovu višestambenih zgrada sa sufinanciranjem do 60–80% za radove. Tu je važna poveznica koju mnogi previde: energetska obnova ovojnice istovremeno znači i obnovu fasade, hidroizolacije i limarije, dakle upravo onih elemenata koji nas štite od nevremena.”

FOTO: Dejan Tatomir/DOMinvest