Na Vis se dolazi zbog kristalno čistog mora, skrivenih uvala, bogate povijesti i vrhunskih vina. No posljednjih godina sve više posjetitelja otkriva da ovaj otok ima još jednu posebnost- miris koji ih zaustavi usred šetnje kamenim ulicama grada Visa i navede da potraže odakle dolazi. Prateći aromu anisa, stiže se do male gastro adrese koja nosi ime Viški cvit. Ondje nastaje istoimena tradicionalna otočna slastica koja je ove godine dobila oznaku Hrvatski otočni proizvod, jedno od najvažnijih priznanja za izvorne proizvode hrvatskih otoka. Riječ je o oznaci koju dodjeljuje Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije proizvodima koji nastaju na hrvatskim otocima, izrađuju se prema tradicionalnim recepturama ili na poseban način čuvaju otočnu baštinu. Dobiti takvu oznaku znači potvrditi autentičnost, kvalitetu i važnost proizvoda za identitet otoka. Upravo je zato Viški cvit danas mnogo više od ukusne slastice. Postao je još jedan gastronomski simbol Visa.

Mjesto na kojem vas prvo osvoji miris, a tek onda okus

Dođete li u Viški cvit, vrlo brzo ćete shvatiti da ovdje nije riječ samo o kolačima. Mirela Blagojević, vlasnica ove gastro oaze, svoje goste najprije dočekuje osmijehom, a potom pričom. Dok se u pećnici peku kolači ili pogače, govori o običajima koji su obilježili život na Visu, o receptima koji su se prenosili s koljena na koljeno i o slastici koja je danas postala prepoznatljiv znak njezina obrta. Viški cvit tradicionalni je suhi kolač osebujne arome, a upravo anis daje mu prepoznatljiv miris. Radi se o prhkom suhom kolaču (keksu) koji se priprema prema starim obiteljskim receptima. Posebnost mu nije samo oblik cvijeta nego i karakterističan premaz od meštre (aromatične rakije s anisom i koromačem) ili ulja anisa, nakon čega se uvalja u kristal šećer. Upravo taj završni korak daje mu prepoznatljiv miris i okus.  

Strawberry Caipirinha 

Cachaça je brazilsko alkoholno piće koje se proizvodi od šećerne trske. Caipirinha je koktel, koji se sastoji od cachaçe, jedne limete i nerafinisanog šećera. U prevodu Caipirinha znači «piće seljaka».

Sastojci: Cachaça ili Pitu 5cl, svježe ocijeđeni sok jagode, ocjeđena  limeta 2cl, Smeđi šečer

Dekoracija: Kolut limete ili limuna, jagode
Način pripreme:
Limetu prvo oprati vrelom vodom i izgnječiti je. Na taj način se iscijedi više soka. Krajeve limete treba odsijeći da piće ne bi bilo suviše gorko! Jagode prepoloviti i dodati u čašu. Limetu sijeći na na osmine. Sada pripremljenu limetu (četiri osmine) možete staviti u stabilnu čašu za Caipirinhu ili u viski čašu i dodati 2-3 barske žličice šećera. Izgnječite limetu i jagodu dok ne iscijedite njen sok i dok se šećer ne istopi. Na kraju sipajte cachacu, napunite čašu mrvljenim ledom i promiješajte. Piće servirajte sa kratkom slamčicom.
Pogledajte video:

Cosmopolitan

0,3 dcl kvalitetne votke

0,1 dcl likera

0,05 dcl svježeg soka od limuna ili limete

0,15 dcl soka od brusnice

Upute za mješanje vodka cosmopolitana

Glavni sastojak Cosmopilatna  je naravno vodtka, po mogućnosti bolje kvalitete. Uzmite dvije mjerice vodtke, dvije mjerice soka od brusnice jednu mjeru triple sec likera i iscjeđeni sok jednog limuna ili limete.

Pomješajte dobro sve sastojke i servirajte “čisto” bez leda u velikoj martini čaši. Ukrasite limunom ili limetom.

Pogledajte video

 Sex on The Beach

0.3 dl vodke
0.3 dl Midori
0.3 dl Cassis
0.6 dl soka od brusnice
0.6 dl soka od naranče

U čašu za koktele s ledom ulijte vodku, midori i cassis. Nakon toga ulijete i sok od brusnice i naranče te pustite da se pića izmiješaju. Na kraju ukrasite koktel kišobranom ili primjerice višnjom  te dodajte slamku.

Pogledajte video:

Mojito

5cl bijeli rum
3cl svježe cijeđena limeta
2tsp šećer
8-10 listova mente
co2 voda/mineralna voda

U visoku čašu staviti dvije žličice šećera, listove mente i nasuti minimalnu količinu vode;
lagano pritiskati listove mente.Dodati svježe cijeđenu limetu. Dodati bijeli rum i (mrvljenji) led (promiješati);
Dopuniti čašu do vrha ledom i mineralnom vodom (promiješati);
Ukrasiti sa kolutom limete i mentom na vrhu.

Pogledajte video:

 

Blue Hawaii

2 cl svijetlog ruma

2 cl votke

1 cl Blue Caracao

1 dl soka od ananasa

3 cl Sweet & Sour Mix

Dekoracija: ananas, višnja

Pomješati sve sastojke, dodati led i dobro promješati u shakeru. Servirati u visokoj čaši, te ukrasiti komadom ananasa i višnjom.

Pogledajte video:

Sočne rajčice postaju savršene „košarice“ koje u sebi kriju kombinaciju mozzarelle, fete, parmezana, gorgonzole, kozjeg i dimljenog sira. Dodate li tome mirisni pesto od svježeg bosiljka, pinjola i maslinovog ulja – dobit ćete jelo kojem je teško odoljeti.

Recept donosi Chef Bojan Brguljan, a rezultat je raskošno jelo koje izgleda jednako primamljivo koliko i miriše.

Recept: Punjena rajčica sa 6 vrsta sira i pestom

Chef Bojan Brguljan
Porcije: 4 osobe (8 punjenih polovica)
Vrijeme pripreme: 20 minuta
Vrijeme pečenja: 20–25 minuta
Ukupno: oko 45 minuta

Sastojci:

• 4 veće, zrele ali čvrste rajčice (npr. biftek, volovsko srce)

• Sol, papar

• Maslinovo ulje

• 6 vrsta sira: mozzarella (100 g), feta (50 g), parmezan (30 g), gorgonzola (30 g), kozji tvrdi sir (100 g), dimljeni sir (50 g)

• 1 jaje

• 2 žlice krušnih mrvica

• Svježi bosiljak ili origano

• Muškatni oraščić (po želji)

Za pesto (ili koristite gotov):

• 1 šalica svježeg bosiljka

• 1 češanj češnjaka

• 30 g pinjola ili oraha

• 30 g parmezana

• 60 ml maslinovog ulja

• Sol po želji

Priprema:

1. Operite rajčice i prerežite ih vodoravno na pola. Žlicom pažljivo izdubite središnji dio, pazeći da dno ostane čvrsto. Posolite ih i stavite naopako na papirni ubrus da ispuste višak vode (10–15 min).

2. U zdjeli pomiješajte sve vrste sira, dodajte jaje, mrvice, začine i dobro promiješajte. Smjesa treba biti gusta, ali maziva.

3. Pesto pripremite blendanjem svih sastojaka (ili koristite gotov).

4. Rajčice napunite: prvo stavite žličicu pesta, zatim smjesu sa sirom. Stavite ih na papir za pečenje i pospite još pestom i parmezanom.

5. Pecite u pećnici zagrijanoj na 180–190°C oko 20–25 minuta, dok se sir ne otopi i površina ne porumeni.

Poslužite toplo i uživajte u savršenom spoju rajčice, sira i mediteranskog pesta! Dobar tek!

Stara Bakarska vodica – pjenušac s poviješću kraljevskih dvora

Bakarska vodica je jedinstveni hrvatski pjenušac s tradicijom duljom od 250 godina. Proizvodila se posebnom metodom poznatom kao méthode rurale, a danas se dobiva klasičnom metodom. Prvi zapisi o njenoj proizvodnji datiraju još iz 19. stoljeća ).

Bakarska vodica nastaje od grožđa uzgojenog na terasastim vinogradima poznatim kao Bakarske prezidi – Takala, prvi zaštićeni kulturni krajolik u Republici Hrvatskoj još davne 1972 g. Danas se proizvodi u ograničenim količinama i službeno nosi naziv Stara Bakarska vodica.

Znate li?

Zapis iz 1850. g svjedoči da su su mještani već tada svoje goste nudili Bakarskom vodicom, a zakon o vinu iz 1930.g. definira da se Bakarskom vodicom smije nazivati samo ono pjenušavo vino koje je proizvedeno od grožđa ubranog sa Bakarskih prezida. Godišnje se proizvede samo oko 700 do 1000 boca ovog vrhunskog pjenušca koji je poseban po svojoj svježini, blagoj aromi i zlatnoj boji. Poslužuje se i kao aperitiv i kao digestive.

Baškot – kruh pomoraca i simbol Bakra

Baškot je tradicionalno prstenasto suho pecivo koje su bakarski pomorci nosili na duga putovanja jer je bilo lako prenosivo i dugo trajalo. Njegova dugotrajnost i otpornost na kvarenje učinili su ga nezaobilaznim dijelom bakarske pomorske kulture. Danas je baškot simbol prijateljstva i povezanosti s morem, a često se poslužuje kao suvenir i dio lokalne gastronomske ponude grada Bakra tradicionalno se umakao u crno vino, a danas u bijelu kavu, kakao ili čaj. Postoji i mekša varijanta, ali originalni baškot je suh i hrskav.

Znate li?

Baškot je bio “kruh života” za bakarske pomorce, a  njegov prstenasti oblik simbolizira jedinstvo i vjernost. Često se daruje kao znak prijateljstva i dobrodošlice, a danas ga u Bakru možete kupiti (u baškotarni „Bakarski baškot“) i u ‘mićoj’ verziji od mekanog tijesta. Manji baškoti nazivaju se baškotini, a uz klasične tvrde možete kušati i mekane koje posebno vole djeca. Kvaliteta baškota provjeravala se tako da se puštao da padne sa visine od 2 metra, a u što se više komadića razbije, to je bio kvalitetniji. Bakarski baškot osvojio zlatnu medalju za izvrsnost u Parizu 1919. g.

Recept za baškot (najsličnije tradicionalnom baškotu čiji je recept strogo čuvana tajna) 

Sastojci:

500 g glatkog brašna

1 kocka svježeg kvasca

2 dl mlake vode

1 žličica šećera

1 žličica soli

2 žlice maslinovog ulja

Priprema: U mlakoj vodi otopite kvasac i šećer, ostavite da se zapjeni. U brašno dodajte sol i ulje, zatim dodajte kvasac i zamijesite glatko tijesto. Ostavite tijesto da se diže oko 1 sat. Podijelite tijesto na manje dijelove, oblikujte prstenove i složite ih na lim. Ostavite još 15 minuta da odstoje, pa pecite na 180°C dok ne porumene (20-25 minuta). Po želji, prstenove možete kratko prokuhati u kipućoj vodi prije pečenja za autentičnu teksturu.

Bakarska torta – slatki simbol plemićke prošlosti

Bakarska torta je raskošni kolač od svijetlog i tamnog biskvita s kremom od oraha, čiji recept potječe iz bakarskih plemićkih obitelji. Ova torta se nekada pravila samo u posebnim prilikama, a danas je nezaobilazan desert na svim svečanostima u Bakru. Sastoji se od svijetlog i tamnog biskvita te bogate kreme od oraha, a njezina receptura i izgled odražavaju bogatu kulturnu baštinu Bakra.

Znate li?

Recept za ovu izdašnu i skupu slasticu prenosio se s koljena na koljeno u bakarskoj obitelji Roberti, a oživljen je u sklopu projekta „Baštinska škrinjica“ koja je okrunjena titulom Simply the best“ i uz pomoć pekare VrbnBakarskog kraja. Pripremljena torta izrezana na kockice predstavlja pravo bogatstvo okusa oraha i čokolade.  Često se ukrašava tradicionalnim motivima iz Bakra.ik, danas je oživljena kao jedna od gastro delicija 

Dobar tek.

Foto: NIkola Zoko 

Sladoled je neizostavan dio svakog ljetnog užitka jer pruža savršeno osvježenje u vrućim danima. Osim što hladi tijelo, sladoled budi i pozitivne emocije, vraća nas u bezbrižne trenutke djetinjstva i pruža osjećaj zadovoljstva. Ljetujete li na otoku Krku ili njegovoj okolici, u srcu Njivica nalazi se Bourbon sladoled, mala ali iznimno popularna slastičarnica poznata po svojim domaćim sladoledima koji se proizvode s puno ljubavi i pažnje. Vlasnica Jasmina Rudman svakodnevno kreira sladolede po tradicionalnim receptima, koristeći samo najkvalitetnije prirodne sastojke, bez umjetnih dodataka i konzervansa. Svaki okus odiše svježinom i autentičnošću, a poseban naglasak stavlja se na sezonske i lokalne namirnice, što Bourbon sladoled čini omiljenim izborom kako mještana, tako i turista.

Fenomen sladoleda u limunu- osvježenje koje osvaja društvene mreže

Jedna od najvećih atrakcija festivala sladoleda u Njivicama je Lemon Basil sorbet u limunu. Ovaj način posluživanja nije samo vizualni spektakl već i savršen način da se očuva tekstura i intenzitet okusa. Limun kao prirodni “tanjur” dodatno pojačava citrusnu notu, čineći svaki zalogaj iznimno osvježavajućim. Ovaj desert, poznat i kao Gelato Frutto Limone, potječe iz mediteranske tradicije, osobito s talijanske obale Amalfi i otoka poput Caprija, gdje limun ima posebno mjesto u kulinarstvu. Danas je postao pravi viralni hit na društvenim mrežama, jer spaja minimalistički luksuz i prirodnu ljepotu, idealan za ljetne vrućine i fotke za pamćenje. Kako bi bila u skladu s trendom slastičarka Jasmina smislila je svoje citrusno osvježenje koje možete kušati na Krku ili napraviti i sami kod kuće! 

Sastojci za Lemon Basil sorbet 

• Pulpa limuna
• Šećer
• Glukoza ili dekstroza
• Biljna vlakna
• Voda
• Svježi listići bosiljka

Sastojci:

Brownie tijesto:
115 g putra
115 g tamne čokolade
150 g šećera u prahu
1 vanilin šećer
2 jaja
70 g brašna
prstohvat soli

Krema:
200 g mliječne čokolade(Lindt ili sl.)
200 g vrhnja za šlag
25 g maslaca
2 žlice likera po želji

Ukras:
300 g vrhnja za šlag
Ribana čokolada za posipanje

Krema:
Čokoladu izlomite što sitnije, pa je prelijte vrhnjem koje ste zagrijali do vrenja.
Miješajte dok se ne otopi, pa dodajte maslac i liker.
Također dobro izmiješajte.
Kad se ohladi do sobne temperature stavite u hladnjak na minimalno 6 sati-najbolje preko noći.
Odstajalo izmiksajte u kremu.

Tijesto:
Rastopite maslac i čokoladu na pari, skinite s vatre i dodajte šećer i vanilin šećer. Kad se malo ohladi mikserom umiješajte jedno po jedno jaje, sol, te na kraju dodajte brašno.
Izlijte u okrugli kalup 24 cm promjera i pecite na 160 stupnjeva oko 25 minuta.

Premažite ohlađeno tijesto kremom, a preko nje stavite još i tučeno slatko vrhnje, te pospite ribanom čokoladom ili čoko mrvicama.

Jednostavan gulaš od nekoliko vrsta mesa koji se ovisno o dijelu Slavonije prirpema na različite načine- s komadima različitog mesa ili kao fino jelo ‘na žlicu’ koje se jede uz tijesto ili domaći kruh. Najbolji od najboljih čobanaca je onaj Županjskog kraja u koji se priprema od najfinijih dijelova mesa i lagano ‘krčka’ na vatri. Poslužuju ga svakodnevno u Buffetu Štagalj u strogom centru ovog pitoresknog grada. Cijena porcije je sedam eura, na stol dolazi u kotliću uz domaći kruh ili zdjelicu tjestenine, a ako niste baš jako gladni možete zatražiti i manju porciju (tanjur) čobanca kojem je cijena 5 eura.

Buffet Štagalj vode i za svoje goste redovito kuhaju otac i sin- Zdenko i Mario Kružljak. Poslužujući hranu ‘po starinski’ ne kriju zadovoljstvo slušajući komentare svojih gostiju. Dok zveckaju žlice po tanjurima, te se čuje lagano mljackanje zadovoljnih gostiju, Zdenko- višestruko nagrađivan majstor fisha, ali i redoviti sudac na natjecanju u pripremi Čobanca komentira: ”Kuhamo čobanac s puno ljubavi i sa svježim sastojcima pa on ne može biti loš”. 

Samouvjereni komentar, koji naravno ‘drži vodu’ ponukao nas je da malo detaljnije porazgovaramo o Čobancu, gulašu ili jelu ‘na žlicu’ koji se jede u Slavoniji. Jeli smo ga na raznim mjestima, a onda u razgovoru s gastroljupcima  saznali da je jedan od boljih ovaj koji se priprema u Županji.

-            Za pripremu dobrog Čobanca važno je nekoliko faktora- svježe povrće i tri vrste različitog mesa, kvalitetna Baranjska crvena paprika, puno strpljenja s pripremom i lagana vatra dok se kuha. Za pripremu Čobanca treba izdvojiti minimalno 5 sati- dva za pripremu svih namirnica, tri za kuhanje na laganoj vatri- kaže Zdenko čiji je čobanac srednje ljut, s komadićem mesa koje se topi u ustima i divne gustoće. Za tu gustoću, otkrio nam je Mario, zaslužan je jedan kuharski trik. Naime, dok se čobanac kuha dodaje se svinjska nogica (narezana na nekoliko dijelova) ili juneći rep. Oni daju čobancu potrebnu gustinu.

Želite li kod kuće pripremiti ovo tradicionalno jelo, evo provjeren dobrog recepta iz Županjskog buffeta Štagalj! 

Slavonski čobanac (normativ 10 osoba)

SASTOJCI:

1 kg crvenog luka.

0,50 kg mrkve

0,20 kg peršina (korijen)

0,10 kg gljiva (vrganji, lisičarke, bukovače)

0,80 kg junetine

0,70 kg svinjetine

1 kg visoke divljači – koristiti meso mišića, vrata i špic plećke

0,20l rajčice

2 žlice ajvara

papar u zrnu

mljeveni papar

sol

vegeta

slatka i ljuta mljevena crvena paprika po ukusu

lovorov list

list peršina

0,21 crnog vina

2 kom lovačka juha

Temeljac: kosti, juha, mrkva, peršin, kupus, krumpir

(temeljac mora biti kuhan prije početka pripreme čobanca)

PRIPREMA:

Luk, mrkvu i peršin isjeći na sitne komadiće (ako se koristi multipraktik, paziti da ne bude

presitno) te pirjati. Kada malo omekša, dodati junetinu i divljač uz podlijevanje temeljcem.

Nakon 20 minuta, dodati svinjetinu te pirjati još 20 minuta. Dodati crvenu papriku i sve ostale

sastojke redom kako su navedeni. Na kraju dodati lovačku juhu i sol. Prije samog završetka

dodati vino. Po potrebi dodati još začina.

Ako želite žličnjake: jaja.brašno, sitna vegeta i peršin list.

Bistro Oštarija Fortica smještena je u prostorima stare zgrade iz 19. stoljeća u čijem se prizemlju desetljećima nalazi restoran. Lako ga je uočiti krenete li u istraživanje grada, posebno spajajući početnu točku mjesta, vidikovac s parkom i ulazna vrata u stari dio grada. Na prvi pogled terasa je mirna, trenutačno uspavana čekajući prve zrake sunca, no kad samo dodirnete kvaku i otvorite vrata doživjet ćete prizor iz Fellinijevog filma. U restoranu gotovo da nema slobodnog mjesta, čuje se zveckanje bešteka i tanjura te žamor i smijeh ljudi. Ovo je jedan od pokazatelja da se na ovom mjestu dobro jede!

Na ulazu u Oštariju Fortica upoznat ćete vlasnika, koji rado dočekuje goste, a onda kad čuje želje što biste rado pojeli nestaje u kuhinji. Da je zaista u kuhinji uvjerit ćete se i sami kad sjednete i ugodno se smjestite pijuckajući aperitiv i čekajući pozdrav iz kuhinje. Iza staklene stijene upravo chef Željko Markus priprema specijalitet  koji će se naći na vašem tanjuru.

“Kao što se Fortica nalazi na 365 metara nadmorske visine tako smo i mi svojim gostima otvoreni cijelu godinu. Izuzetak su samo ponedjeljci kad bistro ne radi. Kako smo otvoreni brojnim gastroljupcima, a prepoznati od domaćih gostiju, dobro se zna da se kod nas može pojesti ukusna marenda u tjednu, uživati u finoj večeri, a vikendom u ručkovima koji su uvijek sezonska priča. Ja sam ovdje prisutan stalno, od same nabave namirnica iz lokalnog uzgoja (puno toga i sami proizvedemo ja i moja obitelj) ali i isprobavanja okusa s ciljem stvaranja novih jela koja će stari gosti isprobavati” - kaže nam ovaj dinamičan i nasmijan chef kojeg nevjerojatno zabavlja reakcija gostiju na njegove kreacije. Ne krije kako voli ugostiti gastroljupce koji vjeruju ‘svom chefu’ te spremno kušaju ono što je za njih spremio.

U Kastvu trenutačno traje peto godišnje doba – vrijeme Maškara koje svake subote u maškaradni centar privlače veliki broj ljubitelja uskakanja odlične zabave pod maskama Za razliku od ostalim malih gradova, Kastav svoju zimu proživi vrlo aktivno, a kad si već ‘gori’ dobro se zna i gdje se fino jede. Kako bi bio u korak s manifestacijom koja Kastvu daje poseban šarm u najhladnijem dijelu godine Željko je svoj jelovnik prilagodio te uz standardne delicije zbog kojih ljudi dolaze iz Zagreba na ovo mjesto (probajte juhu od telećeg repa, teletinu ispod peke s kiselim zeljem, gulaš od magarca s domaćim njokima) kreirao i pustni mani.

“Volim tradicionalno pretvarati u moderno. To mi kao kuharu daje mogućnost da budem kreativan i da svaki dan smišljam nešto novo u svojoj kuhinji. U vrijeme pusta ili karnevala na Kvarneru se tako jedu peciva slana i slatka, jače meso za snagu, kobasice, kiselo zelje i domaće slastice među kojima su popularne krafne ali i kolači od jabuka i krušaka. Sve te namirnice jako dobro inspiriraju i s njima sam osmislio pustni jelovnik.”